Abiznis

EBRD: Povišena procjena rasta ekonomije Crne Gore

ebrd
E
vropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povisila je procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na jedan odsto, sa januarskih 0,8 odsto.

EBRD: Povišena procjena rasta ekonomije Crne Gore
Portal AnalitikaIzvor

EBRD je u danas objavljenim redovnim prognozama za tranzicione ekonomije, u koje je agencija Mina-business imala uvid, revidirala i procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore za prošlu godinu.

Prema januarskim prognozama crnogorska ekonomija je u prošloj godini ojačala 0,3 odsto, a sada se u EBRD-u procjenjuje pad od 0,5 odsto.

Banka očekuje da bi BDP Crne Gore u narednoj godini trebalo da poraste dva odsto.

Crnogorska ekonomija je, kako se navodi u izvještaju, pretrpjela pad u prošloj godini, nakon umjerenog rasta u 2011. i 2010. godini, kao rezultat smanjenja spoljašnje i unutrašnje tražnje.

Iz EBRD navode da je budućnost Kombinata aluminijuma (KAP) i dalje neizvjesna.

Kao pozitivne aspekte u EBRD navode to što je nivo stranih direknih investicija (SDI) porastao.

Iz banke su podsjetili i na dva dostignuća Crne Gore u prošloj godini - pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji (EU) što bi trebalo da donese dugoročne benefite državi.

EBRD upozorava sve tranzicione zemlje u takozvanoj “novoj” Evropi da moraju hitno da sprovedu strukturne reforme, nakon što je revidirala naniže regionalnu prognozu rasta u ovoj godini na 2,2 odsto, sa januarskih 3,1 odsto.

Za narednu godinu prognoziraju ubrzanje rasta na 3,2 odsto.

Pogoršane prognoze temelje se na značajnom usporavanju rasta u Rusiji i ostalim velikim ekonomijama, poput Turske i Poljske.

“Uticaj krize u eurozoni po svemu sudeći slabi, što se najbolje vidi u oporavku izvoza i sporijem prekograničnom razduživanju”, objašnjavaju iz EBRD.

Prognoza za podregiju srednje Evrope i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, Estoniju, Mađarsku, Litvaniju, Letoniju, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, snižena je na 0,8 odsto, sa 1,2 odsto prognoziranih u januaru.

U narednoj godini rast bi trebalo da ubrza na 1,8 odsto.

"Razlozi usporavanja rasta razlikuju se od zemlje do zemlje ali trend bi trebalo da bude upozorenje cijeloj regiji da se ponovo energično bace na strukturne reforme, koje su suspendovane prije globalne krize", ocjenjuju iz EBRD. (Mina business)

 

 

Portal Analitika