Tužba će biti podignuta u saradnji sa advokatskom kancelarijom Velimirović i partneri u ime oko 230 klijenata za koje je CEZAP dobio punomoćje da podigne tužbu protiv banke koja je kredite odobravala 2006, 2007 i 2008. godine.
Advokat Vladan Đuranović rekao je da će tužbom biti traženo da se pravično utvrde prava i obaveze svih stranaka.
- Ne želimo da oštetimo banku već želimo jedno pravično snošenje tereta između svih učesnika. Tražimo da se problem proporcionalno rasporedi na sve učesnike u ugovoru, a ne samo na jednog - kazao je Đuranović na konferenciji za novinare.
Izvršna direktorica CEZAP-a Olga Nikčević kazala je da je u Crnoj Gori jedino HAAB odobravala kredite u švajcarskim francima i da prema podacima Centralne banke (CBCG) ima 518 klijenata koji su podigli takve kredite i koji su, kako tvrdi, dovedeni u dužničko ropstvo.
- Do sada se prijavilo 230 ljudi, ali imamo najave da će taj broj do 17. maja biti veći - rekla je Nikčević.
Prema njenim riječima, klijent nije obavezan i ne smije da snosi rizik banke, kao što je, kako je navela, u ovom slučaju HAAB svoj rizik prodala klijentima.
Koordinator čitavog projekta podizanja tužbe Dragan Senić saopštio je da je HAAB dala klijentima bankarski proizvod koji ih je doveo u pravo dužničko ropstvo.
- Da bi to shvatili ja ću vam reći na jednom primjeru da na kredit od 120 hiljada eura koji se uredno vraća od 2007. godine poslije šest i po godina i vraćenih oko 70 hiljada na današnji dan dug glavnice iznosi 145 hiljada eura - objasnio je Senić.
Advokat hrvatskog udruženja Franak, koje za godinu i po postojanja broji oko deset hiljada članova, Nikol Kvjatkovski kazala je da je ta organizacija zbog istog problema podnijela tužbu protiv osam banaka koje su u Hrvatskoj odobravale kredite u francima.
Ona je kazala da je u jednom trenutku bilo oko 125 hiljada stambenih kredita u francima, a da ih je sada oko 70 hiljada.
- Osnovni problem je da su ljudima usljed rasta švajcarskog franka i rasta kamata u Hrvatskoj te rate rasle u prosjeku od 40 do 100 odsto, što ih je dovelo u dužničko ropstvo - precizirala je Kvjatkovski.
Sudski proces u Hrvatskoj, kako je kazala, ide jako dobro, a u udruženju Franak su sigurni da će uspjeti u postupku.
-Tužbom se u Hrvatskoj traži da se ti krediti reobračunaju po početnom kursu kada su i krediti uzeti u hrvatskim kunama i da se kamate svedu na normalan nivo i da budu razumljive potrošaču- poručila je Kvjatkovski.
Ona je saopštila da je švajcarski franak 2004. Godine, kada su u Hrvatskoj plasirani krediti, bio na istorijskom minimumu.
- Banka je profesionalac koja ima analitičare i metode da može predvidjeti da je stanje da je švajcarski franak ostane na tako niskom nivou bilo neodrživo, ali niko nije mogao predvidjeti koliki će to procenat rasta biti - rekla je Kvjatkovski.
Đuranović je, komentarišući to što je HAAB ponudio određena rješenja koja je CEZAP odbio, kazao da se radi o krajnje nekorektnoj ponudi.
- Suština te ponude je takva da se kompletan preostali dug pretvara u glavni dug u novom ugovoru o kreditu koji se onda zaključuje sa novom kamatom, a sve ono što je klijent do sada platio jednostavno kao da ništa nije platio - objasnio je Đuranović.
On je dodao da su spremni da u svakom trenutku razgovaraju sa predstavnicima HAAB-a, čak i nakon podnošenja tužbe.
HAAB je, kako tvrde u CEZAP-u, od majke banke iz Austrije dobio eure koje je dao klijentima, kojima nijesu ponuđeni švajcarski franci. Švajcarski franak, kako su rekli, formalno nije ni ušao u Crnu Goru, a valutna klauzula je postala plod „špekulativnog ponašanja HAAB“.
- Time je banka dobila ekstra profit - smatraju u CEZAP-u.
(Mina biznis)
