- Svi klijenti koji su svojevremeno uzeli kredite u francima, pored redovne kreditne dokumentacije, potpisali su i izjavu o tome da su u potpunosti svjesni rizika koji preuzimaju. Kada je riječ o budućim akcijama, banka prati kretanje kursa i spremna je, u određenom trenutku u dogovoru sa klijentom, da sugeriše klijentima konverziju. Klijenti, shodno odredbama ugovora, mogu u svakom momentu obaviti konverziju svog duga u eure. Neka od rješenja su, dakle, reprogrami uz produženje roka otplate kredita, što je klijentima više puta nuđeno - ističe se u saopštenju HAAB, dostavljenom Portalu Analitika.
Kako se dodaje, tu je i konverzija duga iz franaka u eure, “što je klijentima uvijek bilo garantovano od strane banke”.
- U sklopu redovnog monitoringa svih vrsta rizika kojima je izložena, pa između ostalog i valutnog, banka nastoji da pribavi relevantne informacije koje bi omogućile da se klijentu sa većim stepenom sigurnosti sugeriše konverzija, naravno u njegovom najboljem interesu, čime će i rizik banke biti proporcionalno manji - navedeno je u saopštenju.
Povodom navoda da su sklopljeni štetni ugovori, HAAB podsjeća i da je kamatna stopa po kojoj su odobravani namjenski stambeni krediti u francima tada bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu.
“Ta povoljnost za klijenta održala se na snazi narednih par godina, do momenta velikih fluktuacija kursa početkom 2009. godine. Sve do tada, klijenti koji su imali kredite u švajcarskim francima bili su u povoljnijem položaju i imali niže mjesečne rate od klijenata sa kreditima u eurima. Bili smo, međutim, svjedoci veoma nestabilne situacije na tržištu valuta, i od kursa 0,6 eura za franak početkom 2007. godine; 0,8 u 2011. godini do sadašnjih 0,82 EUR-a za jedinicu švajcarske valute. Istovremeno, vrijednos libora u vrijeme odobrenja kredita iznosila je 2,11 odsto (kamatna stopa 6,21 odsto); a sada iznosi 0,012% (kamatna stopa je sada 4,122 odsto)”, precizirano je u saopštenju.
HAAB je, naglašavaju, u svakom momentu postupala u skladu sa zakonom i poštujući sve stavke ugovora “što će se i sudski dokazati”.
- Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu banka nikada nije vršila korekcije inicijalno ugovorenih kamatnih stopa, niti ičim ugrozila prava klijenata. Na eksterne faktore, međutim, banka ne može da utiče. Povodom tvrdnji da je franak samo fiktivno bio vezan za valutu, koja ni u jednom momentu nije ušla u Crnu Goru niti u bankarski sistem, ističemo da to apsolutno ne odgovara istini. Razumijemo klijente i problem koje imaju zbog promjene kursa, ali se uporno zaboravlja da je i banka nabavljala izvore sredstava u valutama u kojima ih je svojevremeno i odobravala, takođe po tadašnjim tržišnim cijenama, te i za banku u tom dijelu važe ista pravila kao i za klijente kojima su plasirana sredstva. Međutim, na eksterne faktore, kao što je kurs tih valuta banka naravno nije mogla, niti može da utiče. Vezano za tvrdnje da je u toku sklapanja kreditnih ugovora bilo propusta kada je valutna klauzula u pitanju, te kako je moguće da je kredit podignut u eurima na kraju isplatom vezan za švajcarski franak, podsjećamo da je odobravanje kredita sa valutnom klauzulom dozvoljen pravni posao, koji ne podliježe zakonskim ili drugim ograničenjima, što je nedavno potvrdio i regulator crnogorskog bankarskog sistema - zaključuje se u saopštenju.
