Predlog da se Fabris, koji je do sada obavljao funkciju glavnog ekonomiste u CBCG, imenuje za viceguvernera, pred poslanicima je obrazložio guverner Milojica Dakić.
Imenovanje Fabrisa na novu funkciju podržala je vladajuća koalicija i Socijalistička narodna partija (SNP), dok su protiv bili poslanici Pozitivne Crne Gore.
Poslanik Pozitivne, Mladen Bojanić, kazao je da je ta partija glasala protiv jer i pored toga što cijene Fabrisov rad, smatraju da je kao profesionalac morao dići glas protiv ugrožavanja bankarskog sistema, posebno onda kada je Prvoj banci dodijeljen kredit od 44 miliona EUR, kao i način na koji je taj kredit vraćen.
„Fabris nije reagovao dovoljno odlučno u trenutku kada je ugrožen bankarski sistem“, kazao je Bojanić.
Dakić je na to odgovorio da Fabris u to vrijeme nije bio u grupi koja je donosila odluke u vezi Prve banke.
On je podsjetio i da je Fabris na poziv glavnog ekonomiste Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Olivijea Blanšara /Olivier Blanchard/, u aprilu u Vašingtonu učestvovao na međunarodnoj konferenciji Razmišljanja o makroekonomskoj politici, kojoj su prisustvovali i dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju.
„To je dovoljna potvrda njegove stručnosti i zvanja i reputacije koju uživa ne samo kod nas nego i u svijetu“, smatra Dakić.
On je ocijenio da je u ovom momentu u Crnoj Gori siguran i stabilan bankarski sektor.
Dakić je na pitanje poslanika SNP-a, Aleksandra Damjanovića da li CBCG planira da popuni mjesto glavnog ekonomiste u CBCG, koje je ostalo upražnjeno imenovanjem Fabrisa, odgovorio da ne bi želio ništa da prejudicira.
„Svakako ćemo doći do jednog racionalnog rješenja koje u ovom momentu najviše odgovara i CBCG i Crnoj Gori“, rekao je Dakić.
U SNP-u, kako je rekao Damjanović, ne bi željeli da vide da na takvo mjesto dolaze ljudi koji imaju manje kompetencija od Fabrisa, odnosno da ih preporučuju neke druge reference, koje su politika.
„Smatramo da bi bilo bolje da se to mjesto i ne popunjava, jer ne vidim potrebu za tim s obzirom na to da već postoje uhodani mehanizmi u CBCG“, kazao je Damjanović.
On je rekao i da je to što je Fabris apolitičan, odnosno što nije organ nijedne političke partije, veoma važno kod imenovanja na takve funkcije.
Damjanović je ocijenio i da bi CBCG trebalo da radi na pospješivanju konkurencije u bankarskom sektoru u kojem trenutno posluje 11 banaka, većinom stranih, na način što će otvoriti vrata bankama iz drugih država koje nijesu članice EU, kao što su Kina, Turska i Rusija.
„CBCG treba da ima proaktivan pristup i da se aktivno uključi kako bi se došlo do određene konkurencije, jer bi se tako snizile cijene usluga i visina kamatnih stopa“, poručio je Damjanović.
U SNP-u su, prema riječima Damjanovića, nezadovoljni načinom na koji funkcioniše bankarski sektor, posebno time kako daje podršku privredi odnosno građanima.
On je podsjetio na inicijativu SNP-a da bi umjesto što se poteže za kriznim mjerama usmjerenim prema građanima i privredi u dijelu poreza, to isto trebalo uraditi i finansijskom sektoru, u smislu uvođenja poreza na platni promet.
„Naplata tog poreza je 100 procentna, tu nema izbjegavanja, samo je stvar političke volje ali i načina na koji će se postaviti CBCG u dijelu onemogućavanja onih koji bi bili dužni da plate porez da ga prevale na račun građana ili privrede“, dodao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, CBCG ima dovoljno mehanizama da zaštiti privredu i građane i da konačno u Crnoj Gori bogatstva sa onih koji imaju preusmjeri na one kojima je to potrebno.
Poslanici su raspravljali i o predlozima izmjena i dopuna finansijskih planova šest smaostalnih regulatnornih tijela za ovu godinu, o kojima će se naknadno izjasniti.
Regulatorna agencije za energetiku (RAE), agencije za ljekove i medicinska sredstva, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), nadzor osiguranja, elektronske medije (AEM), kao i Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), dostavile su Skupštini izmijenjene finansijske planove u dijelu koji se tiče smanjenja troškova zarada.
Ukupna godišnja ušteda na nivou svih šest regulatora po tom osnovu iznosi oko 660 hiljada EUR.
Regulatori su izmijenjene planove morali da dostave u skladu sa ocjenama i stavovima skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koje je podržalo i Ministarstvo finansija.
Damjanović je kazao da je ta suma velika imajući u vidu stanje u crnogorskim finansijama, ali i mala ako se zna šta ti regulatori rade i na kakvim tržištima postavljaju uslove i pravila igre.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Vukčević, saopštio je da je takva odluka bila nužna sagledavajući čitavu socio-ekonomsku situaciju u Crnoj Gori.
On je podsjetio da su neki regulatori i u svojim prvobitnim finansijskim planovima predvidjeli smanjenje troškova, kao i da su u potpunosti ispunili zahtjeve Vlade i skupštinskog Odbora.
Regulatori su imali obavezu da koriguju zarade zaposlenih i sve ostale troškove na nivou državne uprave, ali taj posao nijesu u januaru odradili do kraja. Odbor je u predlogu ocjena i stavova, prema kojem su regulatori uskladili plate, predložio da se zarade rukovodilaca regulatornih agencija ograniče na najviše dvije i po prosječne zarade u državi u prošloj godini. (Mina business)
