Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević ocijenio je veoma uspješnom nedavnu posjetu crnogorskih biznismena Kini i u razgovoru za Portal Analitika najavio mogućnost da se Atlas banka, na poziv preduzetnika iz Šangaja, pojavi na kineskom tržištu.
- U Kini bi nastupili sa filijalom ili predstavništvom, što je prihvatljivije i za samo tržište i za naš nastup na njemu. Ulazak na azijsko tržište veliki je uspjeh i za američke i njemačke banke, stoga je i sam poziv za osnivanje predstavništva Atlas banke doživljavam kao neku vrstu satisfakcije i priznanja za cijelu Atlas grupu, kaže Knežević.
Predsjednik Atlas grupe bio je, kao jedini privatni preduzetnik, u sastavu privredne delegacije predvođene predsjednikom DPS-a Milom Đukanovićem, koja je prošle sedmice posjetila Kinu, a tamo je bila primljena na visokom političkom nivou, ali i od strane tamošnjih najvećih kompanija. Knežević ističe da su kineske kompanije zainteresovane za investicije u oblasti energetike, infrastrukture i oblasti visokih tehnologija.
- Kina gudijan, gigant u izgradnji sistema za eksploataciju solarne energije i vjetrenjača zainteresovana je za izgradnju ovih još ne iskorišćenih kapaciteta zelene energije u Crnoj Gori. Konkretno, razgovarali smo o zajedničkom projektu sa Atlas Grupom na izgradnji vjetrenjača i solarnih farmi, rekao je Knežević, dodajući da su kineske kompanije zainteresovane za izgradnju autoputa, kao i zaobilaznica oko Kotora i Budve.
- Operativna realizacija projekata pripala je Crnoj Gori, što bi bio značajan podstrek za našu privredu i tržište rada, jer bi pokretanje ovakvih projekata uposlilo kompletnu domaću građevinsku operativu, objasnio je Knežević.
ANALITIKA: Da li ste kao jedini predstavnik privatnog biznisa u delegaciji imali prilike da razgovarate o eventualnim projektima u kojima bi učestvovala i Vaša grupacija?
KNEŽEVIĆ: Prilikom posjete Pudong poslovnoj zoni u Šangaju, kineski zvaničnici sa kojima sam imao priliku da razgovaram su pokazali interes da se Atlas banka pojavi na kineskom tržištu kroz otvaranje predstavništva ili filijale. To su vidjeli kao put za brzo povezivanje kineskih privrednika sa Crnom Gorom, a samim tim i za lako uspostavljanje dalje saradnje. Tu ideju sam ocijenio kao vrlo pozitivnu, ali sam naglasio da smo zainteresovani za formiranje finansijske kompanije u Kini koja bi se bavila pružanjem finansijskih usluga i čije bi sjedište bilo u Šangaju kao finansijskom centru Kine.
Inače, Pudong zona je jedna od najvećih finansijsko-trgovačkih zona na svijetu koja godišnje ima prihode od preko 80 milijardi eura. U njoj su smještene brojne kompanije među njima i Šangajska berza, banke i ostale finansijske institucije.
ANALITIKA: Da li Atlas grupa može da dobije dozvolu za bavljenje bankarskim biznisom u Kini, budući da su na tom tržištu vrlo oštri uslovi i da su potrebna velika finansijska sredstva?
KNEŽEVIĆ: Atlas banka je prevashodno usmjerena na tržite Crne Gore i regiona, ali kroz Atlas banku Moskva u Rusiji - već smo stekli iskustvo u funkcionisaju na velikim i konkurentnim tržištama. U Kini bi nastupili sa filijalom ili predstavništvom, što je prihvatljivije i za samo tržište i za naš nastup na njemu. Ulazak na azijsko tržište veliki je uspjeh i za američke i njemačke banke, stoga je i sam poziv za osnivanje predstavništva Atlas banke - doživljavam kao neku vrstu satisfakcije i priznanja za cijelu Atlas grupu.
ANALITIKA: Tokom posjete Kini imali ste brojne sastanke, gdje vidite najveći potencijal za relizaciju u skorijem periodu, da li su to infrastukturni projekti kako se često naglašava?
KNEŽEVIĆ: Investiranje u infrastrukturne projekte Crne Gore - svakako je bila jedna od dominantnih tema u Kini, naročito imajući u vidu sredstva od 10 milijardi eura koja je Vlada Narodne Republike Kine u okviru 12 Varšavskih mjera namijenila zemljama Centralne i istočne Evrope. Kineska korporacija Čajna roud end bridž (CRBC) koja je najveći izvođač radova u putnoj infrastrukturi i mostogradnji u Kini, zainteresovana je za gradnju autoputa Bar-Boljare. Predstavnici CRBC-a dodatno su bili zainteresovani i za gradnju energetskih objekata, zaobilaznice oko Budve kao i mosta Verige koji je takođe jedan od naših prioriteta u infrastrukturi. Timovi ove kompanije već rade na izradi idejnih predloga i za dva mjeseca poslaće i konkretnu ponudu. Ovdje je bitno naglasiti da bi operativna realizacja projekata pripala Crnoj Gori, što bi bio značajan podstrek za našu privredu i tržište rada, jer bi pokretanje ovakvih projekata uposlilo kompletnu domaću gradjevinsku operativu.
ANALITIKA: Koliko je Crna Gora spremna i sposobna da aplicira za projekte; da li smo, možda, zakasnili u pripremi tehničke dokumentacije?
KNEŽEVIĆ: Naprotiv! Podaci iz Vlade Crne Gore govore da je upravo Crna Gora najbrže aplicirala za projekte, konkretno za Pljevlja II (drugi blok termoelektrane) i zaobilaznice oko Kotora i Budve.
Dakle: mislim da Crna Gora ipak ulaže značajne napore da privuče kineske investitore. To je bila svrha posjete i premijera Igora Lukšića i privredene delegacije u kojoj sam ja bio.
ANALITIKA: Čudi, ipak, da ste sa kolegama iz biznisa išli sa partijskom delegacijom koju predvodi predsjednik DPS-a Milo Đukanović, a ne sa premijerom Igorom Lukšićem…
KNEŽEVIĆ: Mislim da zaista nema mjesta za maliciozne komentare. Znate da kineske kompanije u inostranstvu rade uglavnom posredstvom međudržavnih sporazuma i da značajnu ulogu u svemu tome ima partija, posebno kada je u pitanju Kina gdje sve ključne odluke donose u vrhu partije. Značajno je da su crnogorski privrednici u Kini dobili mogućnost da se prezentuju, da izlože projekte koji su atraktivni i da će, na kraju, od svega korist imati – Crna Gora.
ANALITIKA: Kineske kompanije kod nas najčešće su povezivane sa investicijama u energetskom sektoru Crne Gore. Da li je bio nekih konkretnih dogovora u ovom pravcu?
KNEŽEVIĆ: China Goudian, gigant u izgradnji sistema za eksploataciju solarne energije i vjetrenjača zainteresovana je za izgradnju ovih još neiskorišćenih kapaciteta zelene energije u Crnoj Gori. Konkretno, razgovarali smo o zajedničkom projektu sa Atlas Grupom na izgradnji vjetrenjača i solarnih farmi.
Interesovanje za hidropotencijale kojima raspolaže Crna Gora pokazala je jedna od vodećih kineskih kompanija u ovoj oblasti Hydro China International. Hydro China International je kompanija koja zapošljava oko 15 000 zaposlenih, od toga 7.000 inžinjera, i učestvovala je u projektovanju i izgradnji najvećih kineskih hidrocentrala i ona bi mogla biti prilika za ovaj strateški sektor crnogorske privrede.
ANALITIKA: Vidite li, još negdje, potencijal za saradnju sa Kinom?
KNEŽEVIĆ: Tokom sastanaka i sa političarima i sa privrednicima u Kini evidentno je da oni prepoznaju strateški i ekonomski značaj mediteranske pozicije Crne Gore, i naš potencijal da se pozicioniramo kao konekciona platforma regiona. Energetski kabl između Crne Gore i Italije i Kinezima je još jedna potvrda konkretne ekonomske valorizacije te naše geostrateške pozicije.
Tako, Poli Grupa od koje je Crna Gora nedavno preuzela dva broda, a u planu je izgradnja još dva, najavila je veći uvoz proizvoda Plantaža imajući u vidu potencijal mediteranski brendirane industrije hrane.
Dalje, ista grupacija najavila je saradnju u saobraćajnoj infrastrukturi, obnovljivim izvorima energije; projekat 'bezbjedni gradovi'; dogradnju i rekonstrukciju Luke Bar; ulaganje u razvoj nekretnina itd. Opet imajući u vidu stratešku poziciju Crne Gore, u razgovoru sa predsjednikom Šangajske međunarodne lučke grupe, dogovoreno je da ekspertska grupa šangajske luke posjeti Crnu Goru.
Ova grupa prometuje preko 30 miliona kontejnera godišnje i ujedno je najveća kontejnerska luka na svijetu i unaprjeđenje tog aspekta naše privrede moglo bi značajno da doprinese rastu BDP-a Crne Gore. Dalje, sa Huawei jednom od najvećih svjetskih telekomunikacionih korporacija pomenuta je i mogućnost izgradnje naučnih i istraživačkih centara. Imajući u vidu da je prihod te kompanije u 2011. godini iznosio 32,4 milijarde dolara i da uspješno sarađuje sa 45 od 50 vodećih svjetskih telekomunikacionih operatora, to bi bila izuzetna prilika za naše ljude da se obuče u novim i na globalnom tržištu konkurentnim poslovima.
ANALITIKA: Nemoguće je u razgovoru sa Vama zaobići i ovdašnje priče. Dio medija, ali i neki opozicioni lideri, direktno Vas optužuju da ste - posredstvom kopanije Fiesta - imali ulogu u korupcionaškoj aferi Telekom. Da li ste zaista upleteni u privatizaciju Telekoma i kakva je Vaša uloga?
KNEŽEVIĆ: Cilj ovih optužbi je više nego jasan, a to je da se u toku predizborne kampanje, bez ikakvih dokaza, anatemišu i moralno diskredituju pojedinci i kompanije. Pri tom, već se presuđuje bez ikakvih dokaza - niti ih ima jer ne postoje -na osnovu izmišljotina, posrednih indicija, glasina ili kuluorskih priča.
Nije ovo prvi napad na mene i na Atlas grupu, neće, na žalost, biti ni posljednji. Ako neko ima stvarne dokaze, neka ih konačno iznese na vidjelo dana. Ovako se stvara artmosfera etiketiranja ali i linča i progona, atmosfera u kojoj se ljudi proglašavaju krivima bez optužbe i mimo pravne procedure.
Predrag ZEČEVIĆ
