Pet godina nakon ulaska u EU, u dvijema njenim najmlađim članicama vlada stanje otrežnjavanja. Evropska unija očigledno nije sama po sebi garant za bolji život.
Bugarska je najsiromašnija zemlja EU-a i u njoj su najniža primanja, penzije, radna produktivnost i djelotvornost. Osim toga, ova zemlja dobila je loše ocjene i za svoju pravosudnu reformu, za način na koji dijeli subvencije kao i za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala i trgovine ljudima. U Briselu se često raspravlja i o lošoj zaštiti djece u Bugarskoj.
Otkako je 2007. ušla u Uniju, Brisel je stalno upozoravao na manjkavosti u Bugarskoj. S pravom, kaže bivša bugarska ambasadorka u Briselu Antoaneta Pramatarova, koja najveći problem vidi usistemu koji još uvijek loše funkcioniše: "Sudski procesi protiv organizovanog kriminala vuku se godinama. Tu je još dug put pred nama".
Mnogi Bugari vjeruju da je njihova zemlja 1. januara 2007. u EU primljena kao "članica drugog reda" i pri tome ukazuju na velike prepreke koje su Bugarima tada bile postavljene na evropskom tržištu rada. Ni uvođenje evra u Bugarskoj još se ni izdaleka ne može nazreti, jer zemlja ne zadovoljava uslove za to. Posebno neugodna situacija za Bugarsku je nastala u jesen 2008. kad je predsednik Evropske komisije Hose Manuel Barozo blokirao pomoć EU-a Bugarskoj vrednu 220 miliona evra. To se dogodilo nakon što je Sofija već nekoliko puta bila uhvaćena kako zloupotrebljava novac koji je od EU-a bila dobila za razvoj. Barozo je tada bio vrlo jasan: "Korupciji u najvišim krugovima vlasti i organizovanom kriminalu nema mjesta u EU-u i ona se neće tolerisati".
Blokada novčanih sredstava će na kraju pogoditi samo obične ljude u Bugarskoj. "To je tragedija ove zemlje. Ali vjerovatno je bar isto tako poguban i izgubljeni ugled, koji je uslijedio nakon što je Komisija Bugarskoj blokirala sredstva", tvrdi bivši državni ministar u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Gerhard Erler.
U Evropskom parlamentu i danas ima zastupnika koji Bugarsku i Rumuniju još uvijek ne smatraju zrelim za članstvo u Uniji. Pri tomu je Brisel, kako bi se osigurao, za pristup osam miliona Bugara i 22 miliona Rumuna po prvi put u istoriji EU-a bio tražio ispunjavanje ugovorom posebno ustanovljenih uslova. Tako da ove dvije zemlje Evropska komisija još i danas posebno kontroliše, drže li se one evropskih standarda. Ali kritični izveštaji iz Brisela skoro da i nemaju nekih posljedica po lokalne političare u tim zemljama.
(Dojče Vele)
