Upravo zbog toga, profesor Hose Luis Sančidrijan sa Univerzitata Kordove ovo otkriće opisuje kao akademsku senzaciju, budući da su sva ranija djela pećinskog slikarstva pripisivana našem direktnom pretku homo sapijensu.
Organski ostaci pronađeni kraj slika poslati su u Majami, gdje je njihova starost procijenjena na period između 43.000 i 42.300 godina. Naučnici se nadaju da će starost samih crteža moći preciznije da ustanove testiranjem njihovih djelića, ali za ovaj projekat trenutno nema dovoljno novca.
Antonio Garido, koji je zadužen za konzervaciju pećina, smatra da bi pronađeni crteži mogli da unesu pravu revoluciju u naše shvatanje neandertalskog čovjeka.
On se u popularnim predstavama još prikazuje kao majmunoliko biće, mada svi detalji o njegovo životu koji se postepeno doznaju govore da je u pitanju bila ljudska vrsta obdarena razumom i osjećanjima, koja je imala razvijen jezik, koristila vatru, izrađivala oružje i oruđe, imala predstavu o zagrobnom životu i osjećaj za lijepo, što su sastavni elementi koji čine kulturu.
Neandertalci su u pećinama Nerja živjeli sve do prije 30.000 godina, kada su izumrli, a za sobom su ostavili svoj kameni alat. Nakon njih, pećinu su naselili pripadnici naše vrste. Poznato je da su se neandertalci hranili fokama, a uzrok njihovog izumiranja nije tačno utvrđen.
Sve do sadašnjeg pronalaska, najstarijim umjetničkim djelom na svijetu smatrani su 32.000 godina stari pećinski crteži u francuskoj pećini Šove.
(blic)
