Redovno održavanje higijene nosa i usta, ispijanje dovoljno tečnosti uz adekvatno korišćenje zaštitnih maski i pridržavanje distance ključni su da odbranimo organizam od toga da korona virus dospije do pluća... Da, čuli smo to mnogo puta, ali i godinu od početka pandemije mnogi od nas olako prenebregavaju značaj tih elementarnih stvari i prave greške koje mogu skupo da nas koštaju, ističu stručnjaci.
Prema riječima dr Muhedina Kadića, specijaliste otorinolaringologa sa Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, višesatno nošenje maske ne može da ugrozi naše zdravlje i do sada nije evidentirano da je napravilo neke značajnije probleme u respiratornom sistemu.
- Nos i usta su po prirodi vlažna sredina, a kod ljudi koji imaju očuvan imuni sistem, održavaju adekvatnu higijenu usta i nosne šupljine, ne mogu se javiti komplikacije povezane sa nošenjem maski - kazao je za Kadić za Pobjedu.
JEDINO ISPRAVNO
Oprečna mišljenja o tome koliko su zaštitne maske efikasne i bezbijedne u borbi protiv virusa korona, te kakve probleme može uzrokovati njihovo dugotrajno nošenje, traju od početka pandemije.
- Godinu traje konstantna borba sa korona infekcijom, a nošenje maski, održavanje fizičke distance i higijena ruku su mjere koje su se do sada pokazale jedino ispravnim i efikasnim. Maske nam pomažu time što smanjuju količinu udahnutog virusa čija koncentracija, kako su brojna istraživanja pokazala, utiče na sam razvoj kliničke slike i toga kako će pacijenti podnijeti borbu sa koronom – kaže dr Kadić.
Nekad se, kaže on, znaju javiti tegobe kod ljudi koji su maske nosili povremeno, ali su uglavnom vezani za neadekvatnu higijenu.
- Dešava se da im maska ispadne pa je vrate na lice, a ima slučajeva da su ljudi masku kupili kada je epidemija počela i nisu je mijenjali, jer se to doživljava kao obaveza i moranje, ne vodeći računa o tome da je to ustvari jedini način da sebe zaštitimo – kaže sagovornik.
Naglašava da nelagoda od nošenja maske predstavlja, uglavnom, minimalnu tegobu koja se rješava zamjenom maske ili prođe sama od sebe, jer je imunitet ono što štiti čovjeka od svega.
- Ne možemo reći da su maske 100 odsto zaštita organizma, jer je moguće preko same sluznice oka da određena količina virusa dođe u kontakt sa organizmom i da se resobruje, ali ne u nekoj pretjeranoj mjeri koja bi bila toliko bitna, jer je primarno korona respiratorni virus i preko respiratorne sluznice dolazi u kontakt sa organizmom – kaže Kadić.
POSREDNA INFEKCIJA
On ipak ne isključuje mogućnost, ali još nedovoljno ispitanu, da se virusom zarazimo preko inficiranja oka.
- Ako ne peremo ruke, a na njima postoji virus, pa diramo oči, time možemo da izazovemo mikroperforacije (oštećenja) na sluznici oka – konjuktivi i tako omogućimo put ulaska virusa u organizam – pojašnjava Kadić.
Postoji veliki broj filtracionih maski, N100 i N95 su maske koje su visoko-filtracione, takozvane respiratorne maske. Koriste se u direktnom radu sa pacijentima koji su kovid pozitivni i kod procedura koje se rade sa njima, previjanje, šivenje rana, tj. one koje će ljekara dovesti u kontakt sa zaraženim pacijentom.
- Ako se maske koriste non-stop isušuje se sluznica nosa i usta, ali se to prevazilazi upravo redovno higijenom. Niko masku ne nosi 24 sata, sedam dana u nedjelji, već kada imamo socijalne kontakte, šetamo kroz grad, trgujemo u marketu i slično – kaže Kadić.
Napominje da je higijena sluznice nosa adekvatnim rastvorima preporučljiva i poželjna i nevezano za koronu i nošenje maski.
- Imamo situacije kada je vjetrovito gdje dolazi do isušivanja sluznice nosa, pa se organizam brani pojačanom sekrecijom, (zato nam procuri nos). To su mehanizmi odbrane organizma gdje on sam pravi sredinu kojom nas štiti – kaže on.
PRILAGOĐAVANJE
Oni koji nose naočare suočavaju se sa dodatnim problemom, jer se zbog nošenja maski naočare brzo zamagle. Doktor Kadić objašnjava da je bitno da se maska podesi da dobro dihtuje, dio oko nosa da se dobro priljubi i da se naočare malo odmaknu od nosa.
- Za one koji imaju dioptriju će biti malo teže zbog fokusa. To se rješava na način da se tečni sapun namaže na unutrašnju stranu naočara i ostavimo da se osuši, onda ne magle. Postoje i profesionalna, anti-fog sredstva koja pomažu da se riješi taj problem. Kod nas i nisu toliko zastupljena u zdravstvenom sistemu, ne stižemo ni da se okrenemo da tražimo takva sredstva. Ali, čim se izjednači temperatura i staklo ugrije problem nestaje – ističe sagovornik.
Na pitanje da li smo razvili kulturu nošenja maski, dr Kadić ističe da svi koji su lani nosili masku i dalje to čine, i obrnuto, ne nose je građani koji to odbijaju od početka.
Apeluje da je bitno da svi nosimo maske, naročito kada smo na otvorenom.
- Spriječićemo i smanjiti time mogućnost transmisije virusa na mjeru koju će biti moguće kontrolisati. Ovo što se trenutno dešava je izmaklo kontroli, ogromna je lokalna transmisija. Nenošenje maski kod mladih, srednjoškolaca i studenata dovelo je do velikog broja zaraženih, virus se brzo širi. Oni su svjesni da se njima ništa ozbiljnije neće desiti, ali će poći kući gdje će biti neko stariji sa vrlo teškom kliničkom slikom koji će završiti smrtnim ishodom – upozorava on i naglašava da dok se ne disciplinujemo, epidemija se neće smiriti.
Bolje bilo kakva, nego nikakva
Postoje razne vrste maski na tržištu, od respiratornih do takozvanih hirurških čiji je stepen zaštite 85 odsto, što je sasvim dovoljno uz distancu i higijenu ruku.
- Taj stepen zaštite održavaju dva do tri sata stalnog nošenja, jer zbog izdahnutog vazduha koji je vlažan, nakon tog vremena smanjuje se neznatno, do nekih 70 odsto. U javnosti često kruže informacije da se moraju mijenjati na dva sata, što nije tačno. Mnoge studije su pokazale da je nošenje bilo kakve maske bolje od nenošenja – napominje dr Muhedin Kadić.
On navodi da visok stepen zaštite imaju i pamučne maske.
- Kvalitet i filtraciju im poboljšava to što se prave u više slojeva, a kod nas većinom to i jesu. Rađene su studije na velikom broju vrsta maski i materijala koje se mogu koristiti za izradu, naročito u kućnoj radinosti i neki uopšteni stav je da je to 60-70 odsto zaštite. Na isti način, zaštiti će doprinijeti i nošenje marame. Sam govor dovodi do stvaranja i rasipanja kapljica koje prolaze, a koje su veličine od 30 do čak 500 mikrona. Većina tih kapljica će se zadržati na tom materijalu, pa će pamučna marama ili maska spriječiti da virus dospije u okolinu – ističe Kadić.
Dodaje da se sve više koriste maske N95 nivoa zaštite sa dodatnim filterom, ali one nisu predviđene za medicinsku upotrebu i za borbu protiv virusa.
- Naime, to su maske sa jednosmjernim filterom i on štiti osobu koja je nosi, ali ako je zaražena virus se aktivno rasipa, pa su preporuke da se preko takvih maski nose ili obična pamučna maska ili medicinska radi zaštite drugih – izričit je sagovornik.
Kadić smatra da za ljude koji su u normalnom fizičkom svakodnevnom kontaktu, nošenje vizira nema nekog bitnijeg opravdanja, već samo u kolektivima, primjera radi za nastavnike u školama. Onda su naočare ili viziri opravdani.
Prema riječima doktorice farmacije Jelene Paunović, pored standardnih, hirurških, zatim maski sa filterima, postoje i posebne maske sa membranom od srebro-jona. Njih karakteriše, kaže sagovornica, visok stepen zaštite.
- To su maske sa nano česticama gdje se posebnom tehnikom u materijal ugravira srebro tako da je ono u slojevima maske i ima „ugrađeno“ virusno i baktericidno dejstvo. One mogu više puta da se koriste i peru, i ubrajaju se u najbolju zaštitu od virusa i ulaska stranih tijela – kaže Paunović.
Uticaj na apsorpciju kiseonika
- Iako čujemo ljude da govore kako ih „maske guše“, medicinski je dokazano da je to više na psihičkoj bazi, jer izaziva osjećaj klaustrofobičnosti, anksioznosti i straha - kaže dr Kadić.
Prema njegovim riječima, takav osjećaj je rezultat činjenice da se moramo boriti protiv nečega što ne vidimo, što u određenoj mjeri stvara napor.
- Zato ljudi baš zbog te maske imaju takve tegobe koje su neopravdane – pojašnjava sagovornik.
On navodi da su u Americi rađene velike studije gdje su pokušali da nađu vezu između maski i smanjene količine kiseonika i povećanja nivoa ugljen-dioskida u krvi.
- Ispitivani su ljudi sa teškim oboljenjima pluća koji čekaju transplantaciju, a dokazano je da nošenje maski i bez maski nije mijenjao njihov kvalitet života. Tako da sa sigurnošću možemo reći da maske ne utiču na količinu kiseonika koji dopire do pluća – kaže Kadić.
I farmaceuti doprinose savjetom, informacijama
Doktorica farmacije Jelena Paunović iz Benu apoteka ističe da su uz sve ostale zdravstvene radnike, i farmaceuti na prvoj liniji odbrane.
- Pacijenti često dugo čekaju preglede kod ljekara, zbog situacije u koju se nalazimo, velike su gužve. Dolaze kod nas po savjete i prevenciju od infekcije. Informišu se o različitim stvarima, pogotovo kada su u pitanju maske koje najbolje štite i kako se koriste. Raspituju se i kupuju razne vitamine, suplemente, pogotovo vitamin D, koji je ključan i za djecu i za odrasle za podizanje imuniteta i održavanje postojećeg – kaže Paunović.
Prema njenim riječima, i ranije je bilo i sezonskog gripa, bilo je gužvi i prehlada, ali sada je situacija dosta ozbiljnija.
- Uključeni su nam hronični pacijenti koji su već na terapijama, kojima je ovo dodatna dijagnoza i moramo voditi računa da im damo pravi savjet kako da koriste novu terapiju uz postojeću – kaže Paunović.
Maske spriječile širenje drugih infekcija
Maske su, sva je prilika, spriječile širenje drugih infekcija, prije svega gripa, mišljenja je dr Kadić.
- U januaru, februaru i martu prošle godine imali smo ogroman broj oboljelih od gripa i gripu (grupe) sličnih bolesti, koji su baš zbog tih respiratornih tegoba mnogo napredovale. Ove godine gripe faktički i da nema, to su povremeno simptomi koji se javljaju u kolektivima kod djece, gdje je nemoguće iskorijeniti sve viruse, oni su uvijek prisutni i biće prisutni u populaciji. Čim imamo kolektivni prenos, izvjesno je postojanje virusnih oboljenja. Tako da, maske sigurno jesu smanjile prenošenje drugih virusa, ali ih je nemoguće skroz zaustaviti – kaže dr Kadić.
