„Prošle godine kada je kompletna turistička privreda bila spremna, i kada se povinovala svim zahtjevima zdravstvene struke, zakazali smo kao turistička destinacija kada je u pitanju otvaranje granica prema, prije svega, našim tradicionalnim emitivnim tržištima – regionu i ruskom govornom području, naravno, ne zapostavljajući i ne zaboravljajući zapadnoevropsko tržište. Turistima nije bilo dozvoljeno da uđu zato što su granice bile zatvorene usred sezone. Nasuprot tome, naši su susjedi vrlo dobro iskoristili tu priliku, pa ni u Hrvatskoj, koja je članica EU, ni u Albaniji, nije zabilježen toliki pad kao kod nas“, rekla je Liješević u izjavi za agenciju Mediabiro.
Da bi se takva situacija preduprijedila, kako je dodala, potrebno je već sada raditi na bilateralnim odnosima sa nacionalnog nivoa i to sa zemljama koje su nam najvažnije u ovom momentu, od kojih možemo da očekujemo određenu vrstu oporavka kada je turistički promet u pitanju.
„Do 01. aprila treba da imamo definisane ključne stvari kako bismo mogli da dalje razvijamo promociju, aktivnosti i sve ono što prati privredu. Složićete se, na našu zemlju, turizam najviše djeluje u ekonomskom smislu. Stoga, kao zemlja, a posebno mi kao grad koji najviše doprinosi ekonomiji naše države, ne bismo smjeli dozvoliti da već drugu godinu zaredom imamo neke pogrešne poteze. Zapravo, prošla godina pokazuje da se vrlo brzo i fleksibilno možemo preusmijeriti i uraditi ono što je do svih nas da bi sezona bila uspješna“, istakla je direktorica lokalne TO.
U prilog nužnosti bilateralne međunacionalne komunikacije govori primjer iz regiona - Sporazum Srbije i Grčke koji pojašnjava protokole koji će omogućiti građanima Srbije ulazak u Grčku od 01. maja. Liješević je takođe navela da cjelokupna turistička privreda, od izdavaoca privatnog smještaja, preko hotelijera i agencija, očekuje zdravstvene protokole koji će se poštovati, da bi ih mogli primjenjivati.
„To je ono što treba što je prije moguće da imamo da bismo se kvalitetno pripremili“, izričito je poručila Liješević.
Kada je Buva u pitanju, domaći gost nije mogao da nadomijesti gubitak turističkog prometa iz inostranstva, posebno ako se u obzir uzme rekordna 2019. godina, ali i procenat turistička privreda Budve učestvuje u BDP-u Crne Gore. Prošla godina je pokazala da se svaki ekonomski poremećaj odnosi na ekonomiju cijele Crne Gore. Zato ohrabrije što je Crna Gora interesantna, ne samo pomenutom regionu i ruskom govornom području, već i Zapadnom tržištu – Konkretno, inputi od privrede pokazuju da je najinteresantnija tržištu Francuske i Skandinavije.
„Zato očekujemo, uz sve pomenute preduslove, da ćemo ove godine iskoristiti šansu, jer se pokazalo da turizam, kao najsenzitivnija grana ekonomije prva strada, ali se i prva oporavlja. Nakon raznih kriza, osnovni motiv ljudi jeste želja za putovanjem, i to onamo gdje će ih dočekati dobro, kao kod svoje kuće i gdje će im u ovim uslovima biti obezbijeđeni svi preduslovi da odmor provedu na najbolji mogući način“, zaključila je direktorica TO Budva.