On ističe da u odnosu između ove dvije vrijednosti, prava i javnog interesa, na državnim organima je da svoje aktivnosti sprovedu na najmanje restriktivan način, a na građanima da poštuju propisane obaveze, pod prijetnjom sankcije ukoliko to ne čine.
To znači, kako objašnjava, da ako građanin želi da pođe u crkvu, svakako da je pritom svako dužan poštovati druge mjere sanitarno-zdravstvenog nadzora, uključujući i one koje se tiču ulaska i izlaska iz prostorija, odnosno kretanja na određenom prostoru.
“Ovo u primjeni naprosto podrazumijeva princip zdrave logike, ukoliko ne želimo da kompromitujemo sami cilj koji se ograničenjima želi postići, odnosno sprečavanje širenja epidemije. Ovo poslednje je vjerovatno jedino što je u čitavoj ovoj situaciji nesporno. Naravno, za sve eventualne zloupotrebe ovlašćenja od strane bilo kog državnog organa zaštitnik ljudskih prava neće ostati pasivan, očekujući da će se sva zainteresovana lica obratiti ukoliko smatrajudaim je nataj način povrijeđeno neko pravo”, kazao je Bjeković.
On ističe da nije tačno da ombudsman ne reaguje i ne štiti pravoslavne vjernike i pravoslavnu crkvu koji se u poslednjih nekoliko mjeseci najbrutalnije vrijeđaju, nazivaju polusvijetom, ruljom, rušiteljima države, dušmanima i slično.
“Konstantno pozivamo na tolerantan, kulturni dijalog, bez uvreda, bez korišćenja terminologije koja se često graniči sa govorom mržnje, apelujemo na medijsku zajednicu da ne promoviše ovakvo ponašanje kao normalnu pojavu. Zapaljiva, pa i uvredljiva retorika se koristi sa različitih strana, od čega je jedan, doduše manji dio takvih izjava, došao iz političkog diskursa”, dodao je on.
Zaštitnik je ukazao da treba poštovati pravo na miroljubive i građanske inicijative i mirno okupljanje kao opredjeljenje vjerskih zajednica, a, sa druge strane, ocijenio da grube zloupotrebe slobode izražavanja koje čine pojedinci mogu „ne samo pokvariti imidž društva kao cjeline, nego i obesmisliti sve napore da se dođe do odgovarajućih rješenjau zajedničkom interesu”.
“O heterogenosti stavova, ponekad otvorenoj mržnji i poništavanju napora koje i mi činimo svjedoče komentari ispod ovih objava na društvenim mrežama, za koje i dalje tvrdimo da su „pogonsko gorivo” mržnje i netolerancije koje se izuzetno teško kontroliše”, ističe Bjeković.
Ombudsmana smo pitali i da li primjećuje dvostruke aršine kada su vjerske zajednice u pitanju, jer, na primjer, pred rimokatolički Uskrs nije bilo prijetnji vjernicima, sad pred Vaskrs se pravoslavcima prijeti sa 12 godina zatvora.
“Iskren da budem ovo pitanje me asocira na ono što je prethodilo takvim kako vi kažete prijetnjama, a ja bih radi je koristio termin upozorenjima. Kada pitate za poređenje sa drugim vjerskim zajednicama, nisam stekao utisak da je situacija bila takva da bi se mogla porediti. Naime, uz sve dužno poštovanje, čini mi se da su sve druge vjerske zajednice bile eksplicitne u tome da se na vjerski praznik ne treba okupljati, niti dolaziti u vjerske objekte. Ovo je rečeno sa aspekta informacija koje su zaštitniku bile dostupne putem medija, pa se ograđujem za slučaj da postoje i drugačija tumačenja. Naravno, sa stanovišta uloge koju ova institucija ima u društvu ne mogu ulaziti u cjelishodnost, a još više religijsku osnovu ponašanja vjerskih zajednica i njihovih velikodostojnika u od nosu na ovo pitanje, al i sam sklon vjerovati da je takva poruka isključivo građanske prirode. Ako tome dodam da se ovdje primarno radi o zajedničkom, a ne pojedinačnom, pa i vjerskom interesu, onda je i konačna odluka Mitropolije u vezi sa vaskršnjim praznicima”, kako god bila obrazložena razumna, civilizacijska i sigurno ne donijeta kao posledica prijetnje – zaključuje Bjeković, koji je građanima čestitao Vaskrs sa že ljom da se uskoro vratimo uobičajenim životnim tokovima i godinu nastavimo sa što manje štetnih posledica.
