Sitnice nema, Ribnice još manje, dok Morača ljeti gotovo presušuje u gornjem toku a ,,ime“ joj kroz Podgoricu pa do Skadarskog jezera zapravo održava rijeka Zeta…
Oni koji duže pamte znaju da ovo nijesu sasvim prirodni procesi, već se mogu dovesti u vezu za ljudskim uticajem – eksploatacijom voda iz bunara i vodoizvorišta Zetske ravnice a ta ,,dodatna“ potrošnja utiče na kolebanja nivoa podzemnih voda a time i do nestanka nekih stalnih izdana.
Geolog Vasilije Radulović, jedan od stručnjaka koji je uključen u izradu prostornog plana za višenamjenske akumulacije na Morači smatra da bi izvođenje tog projekta, ne analizirajući ostale benefite, bilo od ključnog značaja za regulaciju nastalog disbalansa i u režimu podzemnih voda.
- Sistem brana, odnosno akumulacija, mogao bi u ljetnjem periodu da anulira nestanak površinskih tokova, dok bi zimi predstavljao ustavu za velike vode koje posljednjih godina pričinjavaju velike štete i poplave. Naravno, to je projekat koji zahtijeva obimna istraživanja i studije iz raznih disciplina, ali bi, ukoliko se stvari regulišu na pravi način, mogao da regeneriše prirodni tok stvari – kazao je Radulović u razgovoru za Pobjedu.
Temeljna proučavanja: On ističe da bi realizacija jedne takve ideje trebalo u obzir da uzme nova saznanja o ukupnim kompleksnim podacima i podlogama u geološkoj građi terena, geološkim odlikama terena, zatim stanje potrošnje vode, projektovane potrebe... uz prilagođavanje tehničke dokumentacije koja treba da nastane na bazi te studije (ali i drugih studija o procjeni uticaja na klimu, živi svijet, razvoj industrije...).
- Regulisati i napraviti to kako treba bio bi veliki posao. Ne samo što se regulacija toka kroz izgradnju višenamjenskih akumulacija nameće kao potreba, to je resurs koji obezbjeđuje zaštitu prirode, čovjekove okoline, životne a i radne sredine i daje osnovu za racionalno i kompleksno korišćenje prirodnih resursa i unapređenje tih resursa direkno i indirektno. Direktno: pijemo vodu, dobijamo energiju. Idirektno: navodnjavamo pa dobijemo grožđe... Uglavnom, kompleksne studije treba da kažu kako da se prostorno planira – koje površine da se odrede za određene djelatnosti i da se svemu priđe na jedan strateški način, jer se govori o izradi objekta koji bi riješio potrebu za narednih 30-50 godina – kaže Radulović.
Pobjeda
