Vlada Crne Gore objavila je prošle sedmice predlog podsticajnih mjera za gradnju ekskluzivnih hotela sa četiri ili pet zvjezdica. U, do sada u crnogorskoj praksi nezabilježene podsticaje, spadaju umanjenje PDV-a, oslobađanje od poreza, doprinosa i poreza na imovinu u trajanju od 10 godina, subvencionisanje kamata...
Investitoru se mjerama garantuje oslobađanje obaveze plaćanja poreza na imovinu u periodu od 10 godina, kao i oslobađanje od obaveze plaćanja poreza i prireza na lična primanja u periodu od 10 godina (!)
Hotelijerima se, vjerovali ili ne, garantuje umanjenje doprinosa na lična primanja za 50 odsto na period od 10 godina. Predlaže se i subvencioniranje kamata u iznosu od 3-4 procentnih poena za investicije u klasične hotele, sa rokom otplate kredita od 15 do 25 godina.
Pri tom, država će garantovati grejs period na kredit od dvije godine, a predlaže se i oslobađanje od obaveze plaćanja takse za regionalni vodovod, za klasične hotele i hotelsku komponentu hibridnog hotela. Reklo bi se - puna kapa za investitore, da ne pominjemo da su podsticaji možda sporni sa ustavnog aspekta zbog nejednakosti poreza, i zbog mogućeg tretmana kao državne pomoći.
Investitorima minimum 3.000 eura za radno mjesto: Takođe, osim investitorima iz oblasti hotelijerstva, Vlada je obećala podsticaje ulagačima iz oblasti prerađivačke industrije koji ulože više od pola miliona eura.Tako je Vlada obećala da će investitorima iz oblasti neke od prerađivačkih industrija, koji otvore nova radna mjesta država plaćati minimum 3.000 eura po otvorenom radnom mjestu.
Prema slovu Vladinog prijedloga konkursa, sredstva za podsticanje direktnih investicija obezbjeđuju se iz budžeta i koristiće se za finansiranje projekata čija minimalna vrijednost ulaganja iznosi 500.000 eura, a koji obezbjeđuju otvaranje najmaje 20 novih radnih mjesta u roku od tri godine. Visina dodijeljenih sredstava može iznositi od 3.000 do 10.000 eura po novom radnom mjestu. Za investicije veće od 10 miliona eura i koje otvaraju najmanje 50 radnih mjesta predviđeno je da se 17 odsto vrijednosti projekta dodijeli investitoru odmah, bez prethodnog bodovanja. Ovdje se postavlja opravdano pitanje: zašto Vlada subvencioniše otvaranje radnih mjesta samo onim investorima koji ulože više od pola miliona eura? Zašto diskriminiše najveći dio investitora koji ulaganjem u neki porodični biznis mogu otvoriti desetak radnih mjesta sa ulaganjem manjim od pola miliona eura?
Vlada primijenila iskustva iz Srbije: Podsticaji za investitore nijesu ništa novo, jer sve zemlje regiona nastoje poreskim olakšicama da privuku ino ulagače. Konkretno, Vlada Crne Gore je dijelom preuzela stimulativne poreske mjere koje od ljeta prošle godine važe u Srbiji.Tako, prema važećem zakonu u Srbiji, investitor koji dođe u tu zemlju Srbiju i zaposli 10 ljudi, država preuzima poreze i doprinose za sedam radnika, dok će preduzeće plaćati samo za tri.
Ako pak, ulagač u nekom gradu Srbije otvori 100 novih radnih mjesta, onda će imati ukupnu poresku obavezu od svega 25 odsto, dok ostatak preuzima država (čitaj: njeni poreski obveznici). Takođe, prilikom preuzimanja kragujevačke Zastave, italijanskom Fijatu je svako radno mjesto subvencionisano sa 5.000 eura u prosjeku. Turska je investitorima koji grade tursitičke komplekse nudila besplatno zemlju i komunalije....
Međutim, investitor u Srbiji ili Turskoj ne smije ni pomisliti da zaposli stranu radnu snagu, kako to većinom rade crnogorski hotelijeri i ugostitelji. Niti je investitorima određen minimalni iznos investicije kako je to crnogorska Vlada zadala.
Zašto hotelijerima subvencije: Kao glavni razlog za subvencionisanje hotelske industrije, Vlada je navela dug period povrata investicija kod hotela sa četiri ili pet zvjezdica.Prema prošlogodišnjoj analizi Ministarstva održivog razvoja i turizma, period povrata investicije u hotel sa 5* sa 300 soba, na atraktivnoj lokaciji u Budvi, vrijednosti 63 miliona eura na 35.000 kvm bruto-razvijene građevinske površine (BGRP) je veći od 18 godina.
Ista analiza pokazuje da je potrebno još dodatnih 20 miliona, uz pretpostavku da se ona realizuje sa 30 odsto sopstvenog i 70 odsto kreditnog kapitala, pri aktuelnim godišnjim kamatnim stopama od sedam odsto.
„To čini dodatnih 20 miliona eura ulaganja. Banke ne nalaze interes da kreditiraju izgradnju visokokvalitetnih hotela pod gore navedenim uslovima povrata investicije. Nerealno je očekivati da to rade iz 100 odsto sopstvenih sredstava“, piše u analizi i konstatuje da na ruku hotelijerima ne ide i loš trend izgradnje stambenih objekata na turističkim lokacijama.
Vladina analiza je pokazala da bi primjena mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu imala neto pozitivan uticaj na javne finansije u iznosu od 101 milion eura kumulativno u periodu od tri godine. Kao osnovni rizik primjene predloženih mjera navodi se tretiranje podsticaja u turizmu kao državne pomoći.
Investitori se moraju primorati da zapošljavaju domaće radnike: Crnogorska ekonomija je mala i veoma zavisna od direktnih stranih ulaganja. Za održivost javnih finansija potrebne su godišnje direktne strane investicije u iznosu od 300 miliona eura, pa Vlada ima dobar razlog zašto daje podsticajne mjere investitorima.
Međutim, Vlada bi, jednostavno morala primorati subvencionisane hotelijere da zapošljavaju isključivo domaću radnu snagu i, što je još važnije - da natjera hotelijere da kupuju crnogorske poljoprivredne proizvode.
To neće biti nimalo lak posao. Sjetimo se da je upravo Vlada, pod jakim pristiskom hotelijera i ugostitelja, bila primorana da odloži primjenu veoma dobrog Zakona o strancima koji je garantovao da hotelijer ili ugostitelj ne može zaposliti stranu radnu snagu, ako taj profil zanimanja već postoji na domaćoj berzi rada.
Ukoliko Vlada ne obaveže ulagače da kupuje i zapošljava domaće, onda će teško izbjeći optužbe javnosti da čašćava bogataše, a da teret izlaska iz krize pokušava da prebaci na ostale građane Crne Gore.
Već uvedena taksa za autoput od sedam centi, prošlogodišnje povećanje PDV-a na 19 odsto i novi porezi na kafu, cigarete, gazirana pića, daju pravo javnosti na navedenu sumnju.
Predrag ZEČEVIĆ
