Na neke od prethodnih tajnih večera kod Krivokapića, Junior je hodio revnosno! Ali je to bio čin intelektualnog otpora diktatorskoj vlasti. Valjda je to ispravno razumijevanje njegovog prisustva? Dakle, zaista mi ne ostaje ništa drugo nego da se sprdam sa protagonistima novinarstva koje najviše sliči seoskim opajdarama.

Naravno da je centralni događaj između dvije Radio veze – tajna večera režimskih intelektualaca sa Krivokapićem i Đukanovićem. Izbor događaja je moj, opis sam pozajmio iz tabloida Vesti.

A pošto sam nazočio tom opskurnom skupu – ošpijaću samoga sebe – kazaću vam šta sam besjedio.

Rekao sam da država CG vodi naopaku medijsku politiku, pa nam i zato mediji, uglavnom, ne valjaju ništa. Dozvoljeno je osnivanje stotinak glasila, a para na tržištu nema ni za deset. Borba za opstanak gurnula je, pogotovo one koji  najviše koštaju, u radikalnu komercijalizaciju I tabloidnost. Kad se na to nakalemila opsesivna želja nekoliko tajkuna da se dočepaju vlasti uz pomoć svoje medijske imperije– zgaženi su svi principi novinarske profesije. Danas crnogorski mediji, dvotrećinskom većinom ukupne snage, truju crnogorsko društvo, svakodnevno mu servirajući laž, glupost I splačine.

Da sam, kao I obično, u pravu, potvrdila je upravo obrada narečenoga skupa.

Dopisniku jednog uglednog inostranog radija faille su samo gusle, da potkrijepi svoj u osmercu skovan izvještaj, nalik scenariju za politički triler. “Pod okriljem mrklog mraka…”. Tekst je super ukomponovati na muziku iz “Pogibije popa Mila Jovovića”!

I premudro zapažen kompromitujući termin okupljanja zavjerenika -  večera uveče!? Ostaće vječita tajna da li bi ručak bio manje sumnjiv?  

Tabliod Vesti je skup krstio kao tajnu večeru, iako je na nju pozvan direktor  istoimene televizije. Znam da svakome ko ima dovoljno mozga da ne urinira u vlastitom dvorištu, metafora djeluje blesavo. Ali, ja, koji ih znam kad su sanjali burek, mogu to da razumijem.  Još je u njima  živo sjećanje na  tajne večere, prije petnaestak godina, na kojima  su nastale Vijesti.

Godinama nakon tih konspirativnih sesija sa Đukanovićem i Roćenom, opet na nekoj tajnoj večeri, Vijesti su pristale da se transformišu u Vesti. Iako će zadržati ijekavicu u imenu, uređivačka politika postaće suštinski ekavska.   

Mene je, međutim, zgrozila nesloboda, neka vrsta dužničkog ropstva, u kojem medijski tajkuni drže svoje novinare. Kako drugačije da razumijete kolumnistu koji pljuje po rođenom ocu, što je prihvatio Krivokapićev poziv?! Svoga tatu, pjesničkoga barda, ostarjelog nacionalnog ideologa, kolumnista Vesti opisuje kao režimskog službenika I nabija mu na nos neadekvatnu školsku spremu!

Dokle smo došli, čovječe?! Kakvo kolosalno nepoštovanje roditelja!?

Junior, međutim, zna da će tata razumjeti okolnosti – njegov direktor je nemilosrdan, poput svih polupismenih šefova. Za platu i kredit, ako treba – plotunom pljuj i ćaleta!!!

Iskreno žalim čovjeka. Jednog prosječno talentovanog književnika u krpu pretvara jedan oriđinal crnogorske tranzicije, osoba bez dara pisanja i govora. I skroz bez morala – srećom po njega, jer na toj je osobini  napravio karijeru i pare. Sad pokušava da napravi vrlinu od političkog prostituisanja!

Eh, da, na neke od prethodnih tajnih večera kod Krivokapića, Junior je hodio revnosno! Ali je to bio čin intelektualnog otpora diktatorskoj vlasti. Valjda je to ispravno razumijevanje njegovog prisustva?

Dakle, zaista mi ne ostaje ništa drugo nego da se sprdam sa protagonistima novinarstva koje najviše sliči seoskim opajdarama. (Izvinjavam se zbog rodno nesenzibilisane metafore!) Mada mi prija spoznaja da  tajkuni troše posljednje opuške I nejač za odbranu svojih realnih miliona I umišljenog ugleda. Rezervni položaji u Beču, Njujorku… čekaju. 

A i na “tajnoj večeri” bilo je onih koji su unovčili svoj patriotizam. Kao i onih koji bi, da su htjeli, to već uradili.  Prosto, ni za tim stolom, nijesmo svi bili isti. I zato je, valjda, bilo neke koristi od onoga što smo rekli.

Uostalom, zar nije već sjutradan Lukšić očitao bukvicu Filipu zbog himne!?

Znam, sad razmišljate – zezam li se? Razmišljate I dalje, od toga Vam ne može biti gore.

  (Uz dozvolu autora, prenosimo komentar objavljen u emisiji “Radio veza” Radija Anatena M)