Baner
rent a car tivat
Ekonomija - Tema
Garancije samo za strateške projekte
11. april 2011.

katnicvijestDa bi se postigao konsenzus o Zakonu o radu, socijalni partneri moraju biti svjesni ekonomske realnosti u Crnoj Gori, kao i značaja investicija za budući razvoj i rast zaposlenosti.  Svaka pretjerana zaštita radnog mjesta u krajnjem šteti upravo većini radnika, jer ukoliko preduzeća u kriznim godinama ne mogu da smanje broj radnika i racionalizuju svoju proizvodnju, to obično rezultira njihovim zatvaranjem i tako isti radnici - ostaju bez posla, naveo je Katnić.

 

Ministar finansija dr Milorad Katnić najavio je u intervjuu za Portal Analitika da će država ograničiti izdavanje garancija, a da na tu vrstu državne podrške, ubuduće, mogu računati samo strateški projekti koji imaju razvojnu komponentu.

- Fiskalni prostor za zaduživanje je ograničen i politika za naredni period će biti smanjenje javnog duga i smanjenje garancija, kako bismo učinili našu ekonomiju stabilnijom i konkurentnijom. To znači da je ograničen prostor za podršku velikim infrastrukturnim projektima; država će davati državne garancije samo za one projekte koje su - od strateškog značaja za razvoj zemlje i za koje nije moguće animirati privatne investitore, rekao je Katnić, ističući da je za stabilnost budžeta potrebne kvalitetne direktne strane investicije.

- Našoj ekonomiji je važan svaki euro investicija, a za dinamičan razvoj je potrebno mnogo više od 330 miliona eura. Od samog iznosa je važnija struktura i kvalitet investicija. Država mora kontinuirano da stvara sistemske pretpostavke za nove investicije, a to znači poboljšanje ukupnog institucionalnog ambijenta, objasnio je Katnić, napominjući da svi segmenti društva moraju da rade na poboljšanju poslovne klime.

- Vlada je najodgovornija, ali i ostali segmenti društva, uključujući sindikat, nevladine organizacije, medije, takođe treba da budu partneri. Ovo je zajednički cilj i neuspjeh ne bi bio minus samo za Vladu već - urušavanje perspektive za sve građane, smatra ministar finansija u razgovoru za Portal Analitika.

katnic2ANALITIKA: Država je garantovala crnogorskim preduzećima preko 300 miliona eura, od čega KAP-u 131 miliona eura, a Željezari 26 miliona eura. Smatrate li to opasnim po stabilnost državnog budžeta, naročito u slučaju aktiviranja garancija za pomenuta dva preduzeća?

KATNIĆ: Izdate garancije znače fiskalni rizik i potencijalni trošak. Do početka svjetske finansijske krize država je izdavala garancije prvenstveno za kreditne aranžmane koji su imali za cilj realizaciju infrastrukturnih projekata. Suočavanje sa ekonomskom krizom podrazumijevalo je stabilizaciju ekonomskog sistema, očuvanje proizvodnje i radnih mjesta, pa je u tom cilju država putem garancija pomogla opstanak i restrukturiranje važnih kompanija. Država je takođe garantovala kreditne aranžmane Evropskoj investicionoj banci i Njemačkoj razvojnoj banci kao podršku jeftinijim i dugoročnijim izvorima sredstava za mala i srednja preduzeća. Kroz ovu politiku je kratkoročno stabilizovan i podržan industrijski, bankarski i ukupan ekonomski sistem.

ANALITIKA: A da li, KAP i Željezara garancije sada redovno servisiraju?

KATNIĆ: Da, trenutno se garancije uredno servisiraju i krajnji korisnici kredita blagovremeno ispunjavaju svoje obaveze po osnovu zaključenih kreditnih aranžmana. U Ministarstvu finansija pažljivo pratimo i analiziramo pitanje garancija. Analize i procjene ukazuju da do sada izdate garancije ne mogu ugroziti stabilnost fiskalnog sistema.

ANALITIKA: Ipak, država nastavlja da se zadužuje. Vodi li nas novo zaduženje euroobveznicama od 180 miliona eura u dužničko ropstvo?

KATNIĆ: Vidite, budžetski deficit mora biti finansiran ili prodajom imovine ili zaduživanjem, ukoliko država želi da redovno izmiruje svoje obaveze. Kredibilitet države takođe podrazumijeva da se svi dugovi i sve međunarodne obaveze uredno servisiraju. Kako bismo obezbijedili poštovanje Zakona o budžetu i svih obaveza koje iz zakona proizilaze, Ministarstvo finansija je emitovalo euroobveznice, u iznosu od 180 miliona eura. Najveći dio sredstava – više od 120 miliona eura – biće korišćen za servisiranje duga... Tako će ukupan dug po osnovu emisije porasti za manje od 2 odsto BDP u neto iznosu. Uprkos ovom povećanju, državni dug Crne Gore će na kraju godine iznositi manje od 45 odsto bruto društvenog proizvoda. Ovo je značajno ispod nivoa Mastrihtskih pravila (gdje je granica određena na 60 odsto). Pokazatelji javnog duga - učešće duga u BDP-u, dug po prihodima i nivo otplate duga po BDP-u- pokazuju da je Crna Gora među najmanje zaduženim zemljama u regionu i Evropskoj uniji.

ANALITIKA: Imate li konkretne cifre o zaduženju zemalja EU?

KATNIĆ: Naravno da imamo, pažljivo pratimo i analiziramo trendove. Prosječni nivo duga u zemljama eurozone iznosi oko 84 odsto BDP-a, a na nivou 27 država EU oko 79 procenata BDP-a! U Ministarstvu finansija sa punom sviješću razumijemo brigu građana i javnosti zbog povećanja zaduženosti i sami svjesni da za malu i otvorenu ekonomiju, podložnu spoljnim šokovima, fiskalna politika i politika javnog duga moraju biti dodatno oprezne i konzervativne. Ipak, ne možemo govoriti o dužničkom ropstvu i te ocjene ne doživljavam kao ekonomske i stručne, već više političke ocjene koje iamju neki drugi cilj.

katnic1ANALITIKA: Dobro, ali državni dug je početkom marta, bez obveznica, iznosio 1,258 milijardi eura. S tim u vezi, može li se država dalje zaduživati za neke infrastrukturne projekte poput hidroelektrana, autoputa..

KATNIĆ: Za kvalitetne projekte koji mogu dobiti komercijalnu podršku, država ne treba da se zadužuje niti izdaje garancije! To pravilo treba da važi i za velike infrastrukturne projekte. Fiskalni prostor za zaduživanje je ograničen i politika za naredni period će biti smanjenje javnog duga i smanjenje garancija, kako bismo učinili našu ekonomiju stabilnijom i konkurentnijom. To, drugim riječima, znači da ograničen prostor za podršku velikim infrastrukturnim projektima postoji, ali će se država zaduživati, odnosno davati državne garancije samo za one projekte koje su od strateškog značaja za razvoj zemlje i za koje nije moguće animirati privatne investitore, odnosno kreditore.

ANALITIKA: Svjedoci smo skoka cijena osnovnih životnih namirnica koje ozbiljno ugrožavaju životni standard naših građana. Najavili ste da će biti pripremljen paket mjera za siromašne.; što pod tim podrazumijevate, koji bi bili kriterijumi?

KATNIĆ: U svijetlu posljednjih poskupljenja koja imaju uticaja na životni standard građana, a posebno najosjetljivijih kategorija stanovništva, Vlada je zadužila Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo finansija da pripreme predlog pomoći za najugroženije.

Trenutno smo u postupku razmatranja visine i modela pomoći. Važno je da pomoć bude - ciljno usmjerena, jer svaka pomoć istovremeno znači i trošak. Podsjetiću da je Vlada tokom ove godine, kroz različite modalitete, pomagala građane koji su posebno teško pogođeni negativnim ekonomskim kretanjima. U januaru je Vlada donijela odluku o povećanju socijalnih davanja za 5 odsto, pri čemu su lične invalidnine povećane za više od 30 procenata. Smanjenje cijena električne energije za domaćinstva, koje je na snazi od aprila, trebalo bi da u određenoj mjeri dodatno smanji finansijski pritisak porasta osnovnih životnih namirnica na domaćinstva i standard građana.

ANALITIKA: Standard građana ugrožavaju i cijene goriva koje su najveće u regionu. Može li Ministarstvo finansija nešto preduzeti kako bi se maksimalne maloprodajne cijene goriva  stabilizovale, odnosno, mijenjale jednom u tri mjeseca?

KATNIĆ: Određivanje cijene goriva jednom u tri mjeseca može biti administrativna mjera, ali ne može riješiti problem ukoliko imamo tendenciju rasta cijena nafte na međunarodnom tržištu. Analiziramo politiku u ovoj oblasti, ali mjere moramo formulisali pažljivo kako ne bismo za posljedicu imali nestašicu goriva i sivu ekonomiju. I sadašnji način usklađivanja svakih 14 dana, predstavlja vrstu korektivnog faktora za tržište. Recimo, ukoliko cijena nafte na berzi poraste manje od 5 odsto - tada nema usklađivanja cijena goriva na našem tržištu, a gorivo, koje je već nabavljeno po većim cijenama, i dalje se prodaje po starim.

ANALITIKA: Vratimo se na održivost budžeta. Crnoj Gori je potrebno minimum 330 miliona eura stranih investicija za finansijsku stabilnost, a svjedoci smo kampanje koja se vodi protiv investitora u Crnoj Gori. Šta država može preduzeti kako bi se spriječili efekti negativnih kampanja?

KATNIĆ: Našoj ekonomiji je važan svaki euro investicija, a za dinamičan razvoj je potrebno mnogo više od 330 miliona eura. Od samog iznosa je važnija struktura i kvalitet investicija. Država mora kontinuirano da stvara sistemske pretpostavke za nove investicije, a to znači poboljšanje ukupnog institucionalnog ambijenta. Vladavina prava, jasni i nediskrecioni zakoni, stabilan fiskalni i finansijski sistem, konkrurentna poreska politika i prostorni planovi su samo neke od važnih pretpostavki.

U tome je, ključ uspjeha: smanjenje broja procedura, šaltera i vremena čekanja, uz promijenjenu svijest i pristup državne administracije je takođe dio sistemskog odgovora. Samo privatne investicije mogu donijeti razvoj, a sve ostalo je preraspodjela. Zato, svi zajedno moramo biti dodatno odgovorni u svom radu i u svojim riječima ako želimo napredak ekonomije, novo zapošljavanje i rast životnog standarda. Vlada je najodgovornija, ali i ostali segmenti društva, uključujući sindikat, nevladine organizacije, medije, takođe treba da budu partneri. Ovo je zajednički cilj i neuspjeh ne bi bio minus samo za Vladu već urušavanje perspektive za sve građane.

PORTAL ANALITIKA: Zakon o radu uzburkao je strasti na crnogorskoj društveno-političkoj sceni jer su sindikalne organizacije najavile proteste. Može li se situacija riješiti  konsenzusom socijalnih partnera Vlade, Sindikata i poslodavaca?

 KATNIĆ: Ukoliko postoji volja sve tri strane za postizanjem konsenzusa - naravno da može. Da bi se postigao konsenzus, sve strane moraju biti svjesne ekonomske realnosti u Crnoj Gori, kao i značaja investicija za budući razvoj i rast zaposlenosti. Svjedoci smo uticaja prekomjerne zaštite radnog mjesta. Ono što je bitno jeste da se od sigurnosti radnog mjesta okrenemo ka sigurnosti zaposlenja, tj. da ne postoji sigurnost da će neko raditi na jednom radnom mjestu ili za jednog poslodavca, već da, u slučaju da izgubi posao, može da nađe zaposlenje. Svaka pretjerana zaštita u krajnjem šteti upravo većini radnika, jer ukoliko preduzeća u kriznim godinama ne mogu da smanje broj radnika i racionalizuju svoju proizvodnju to obično rezultira njihovim zatvaranjem i- time da isti radnici ostaju bez posla.   

 Pitanje Zakona o radu i pažnja javnosti usmjerena na ovo pitanje nije samo u Crnoj Gori. Podsjetiću da je 2007. godine Evropska komisija lansirala Zelenu knjigu o reformi tržišta rada, i bila optužena od sindikalnih organizacija da je narušila i obesmislila socijalni dijalog.

Ministarstvo finansija će svakako odgovorno zastupati stavove koji treba da vode novim investicijama i novom razvoju, a što je u interesu novog zapošljavanja i svih radnika u Crnoj Gori. 

 Predrag ZEČEVIĆ

 

 

 

 

Komentari (9)
  • Biljana Pg
    Gle čuda nema komentara. Očigledno nije bitno ŠTO je neko rekao, već KO je rekao.
    Gospodin Katnić, odmjeren kao uvijek !
  • Maca
    Odmjeren i strucan!
  • Nikola83
    Dobar intervju! Pametan čovjek, dobra zapažanja...šteta što ovakve politike nemaju baš pogodno tlo u našoj zemlji, jer cg mentalitet teško prihvata realnost :)
  • Vasojevic
    Ko moze da proguta ovu priču taj ima dobar želudac!
  • dobar intervju  - Bravo Milorade
    Dobri odgovori na prava pitanja.Ali nas narod ne zanima ono od cega se zivi, vec crkve i popis.
  • strijelac
    Pametno, objektivno, razumno ...kao što se i očekuje od jednog strijelca.
  • Ekonomista
    Katnic je mlad i perspektivan Ministar. Covjek nije kriv sto je dosao u periodu recesije i sto mora premoscavati nelikvidnost privrede. Sad su sve oci u njega uprte jer rukovodi teskom finansijskom situacijom. Neuspjesi savjeta za privatizaciju i animatora stranog kapitala se odrazavaju na ministarstvo finansija.
  • sredo  - Lezernost neznaja
    Napravimo nove dugove, uz par rutinskih finansijskih poteza, da bismo vracali stare dugove. Malo rabote, malo znanja. O posledicama? Lako cemo to. Stvaracemo uslove da dodju investitori. Oni ce da donose pare tako da se mi ne zaduzujemo i da ne moramo radit i znat nista. O da, namamicemo ih povoljnim uslovima za investicije i to: mali porezi, velika njihova dobit, male plate zaposljenih ili ih i ne placaj, sa zaposljenima mos raditi sto oces, itd i tome slicno iz jadnog repertoara trivijalnih rjesenja kojih smo se siti naslusali i do sada, a za dugo cemo ih jos slusat.
    O tome mogu li se dugovi vrtat, a zivot pogoljsavat sopstvenim radom i znajnem, smanijvanjem neopravdanih rashoda, boljom organizacijom, ni rijeci. Bice. A kad? Polako jadni. Nista ne radite,nista ne znate, stalno ste mrzovoljni, a zivite ka bogovi.
  • Anonimus
    Pravi covjek na pravom mjestu. Samo naprijed.
Dodaj komentar
Vaši Kontakt Podaci:
Komentar:
Zaštita
Morate navesti anti-spam kôd koji stoji na slici.
 

Najčitanije vijesti

Pretraga

Admiralmarkets

Partly cloudy

15°C

Podgorica

Prognoza za tri naredna dana:

Showers
9°C / 13°C

Showers
11°C / 16°C

Rain
11°C / 17°C
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Analitika - Informativni Portal © 2014.
Baner
Baner