rent a car budva
Društvo - Tema
Brisanje imena antifašista je van pameti
18. septembar 2012.

rotkovicpocetnaBrišemo imena ljudi koji su zaslužni za slobodu, onih koji su učestvovali u borbi protiv fašizma, a stavljamo imena nekih drugih. Ukidamo imena naprednih, a stavljamo nazadnih. Josip Bepo Benković je bio antifašista i Hrvat i zato je onima koji preimenuju lakše krenuti od njega nego od Nikole Đurkovića. Sve je to nekulturna rabota. Nemamo mi sistem njegovanja nacionalne kulture. Prisvajali su nam pisce, a mi smo ćutali. “Pisao sam Blažu Jovanoviću da poruči da nema smisla krasti naše pisce. Blažo je rekao:”Zna se da je Njegoš crnogorski pjesnik, ali ako ga još neko svojata, neka svojata”. Morao je da tako zbori, zato što su njegove privatne prostorije sve bile ozvučene, priča akademik DANU Radoslav Rotković.

„Zaista nema nikakvog smisla da se galerija u Herceg Novom preimenuje i izgubi ime Josipa Bepa Benkovića. Brišemo imena ljudi koji su zaslužni za slobodu, onih koji su učestvovali u borbi protiv fašizma. Ukidamo imena naprednih, a stavljamo ona nazadnih. Ne vidim nijednog razloga da se promijeni ime galerije, jer Benković je bio antifašista, bio je prijatelj novskih boraca, kaže za Portal Analitika akademik DANU dr Radoslav Rotković.

Komentarišući odluku gradske skupštine Herceg Novog da ime galerije preimenuje u Javna ustanova „Gradski muzej i galerija“, Rotković naglašava da nije dobro da grad koji je nekada bio simbol suživota i tolerancije, izbaci ime Josipa Bepa Benkovića.

- Bio je Hrvat i antifašista i onima koji preimenuju, lakše je krenuti od njega, nego od Nikole Đurkovića. Moj Novi prepoznat po toleranciji kreće sa takvom propagandom i to nije nikako dobro. Evropa hvali Crnu Goru zbog tolerancije, a sada preimenujući nazive tako važnih kulturnih tačaka, mi se legitimišemo negativno, kaže rezignirano Rotković.

Na pitanje kako objašnjava da upravo socijalisti glasaju za ovaj predlog, kao što je učinio SNP, kaže da je potpuno nelogično da za to glasa SNP koji u svom imenu ima predznak borbe protiv fašizma.

- Odavno su oni spremili te predloge, dok su bili opozicija, samo se čekala prilika, a takve prilike nikada ne bi smjelo biti. Van pameti je brisati imena ljudi naprednih ideja, naglašava Rotković.

Kaže da to nije specifično samo za Crnu Goru, događa se to u svim državama bivše Jugoslavije. U Nišu je rehabilitovan potpisnik Pakta Cvetković- Maček. Dragiša Cvetković je dobio ulicu koja je nosila ime Hrvata Božidara Adžije. Dakle, uzimaju ulicu nazvanu po Hrvatu, i daju je potpisniku pakta sa Hitlerom. Sve je to jedna nekulturna rabota i potpuno je van pameti da se tako preimenuju ulice, škole, trgovi, jer u svakoj zemlji to su nacionalni simboli, ističe Rotković.

Nemamo, naglašava naš sagovornik, sistem njegovanja naše nacionalne kulture u cjelini. Mnogo je toga propuštenog. Crna Gora nije ni u jednom slučaju poslije oslobođenja službeno protestovala protiv svojatanja crnogorske kulture, a prisvajali su Njegoša, Ljubišu, Marka Miljanova.

“Drugi narodi nijesu imali našu istoriju. Dok smo mi ratovali, drugi su, o našem trošku, učili našu đecu da mi nijesmo ono što jesmo, nego neki drugi narod, upravo onaj koji je, ne svojom voljom nego voljom svojih zvaničnika, radio da nas uništi“. Ovim riječima dr Radoslav Rotković komentariše i zašto smo na izuzetno važnu knjigu za našu kulturu „Istoriju crnogorske književnosti“ čekali dugo, mnogo duže od ostalih naroda.

Akademik Rotković ne skriva nezadovoljstvo što ovako kapitalno djelo koje se bavi našom književnom baštinom nije naišlo na veće interesovanje stručne javnosti. Ne sjeća se, kaže, da je neko od profesora sa Filozofskog fakulteta prisustvovao promociji knjige. Ipak, napominje, da ga to i ne čudi:

rotkovic2tekst- Tamo ima profesora koji su naslutili da će se prihvatiti termin “crnogorski jezik”, pa su se slagali sa tim terminom, da sačuvaju fotelje. Ali, kad je trebalo dodati dva slova (Ś,Ź) da se upotpuni naš fonološki sistem, jer tako se govori pa bi, po Vukovome načelu, trebalo tako i da se piše, onda se digla galama, jer su oni mislili da taj “crnogorski jezik” bude “srpski jezik ijekavskoga izgovora”, prema Ustavu iz 1992. godine! Eto otkud njihov otpor i zašto niko od njih nije došao na nikšićku promociju Istorije crnogorske književnosti, naglašava Rotković.

Akademik Rotković je autor drugog toma „Istorija crnogorske književnosti od početaka pismenosti do 1842.“, dr Novak Kilibarda prvog toma “Usmena književnost”, dok je dr Milorad Nikčević autor „Istorije crnogorske književnosti od 1842. do 1918.“ Izdavač je Institut za crnogorski jezik i književnost.

ANALITIKA: Gospodine Rotkoviću, dugo smo čekali na „Istoriju crnogorske književnosti“. Što mislite, zašto kao država ovoliko kasnimo sa projektima koji su od velikog značaja za našu kulturu. Drugi narodi su ih uradili mnogo prije nas...

ROTKOVIĆ: Drugi narodi nijesu imali našu istoriju. Dok smo mi ratovali, drugi su, o našem trošku, učili našu đecu da mi nijesmo ono što jesmo, nego neki drugi narod, upravo onaj koji je, ne svojom voljom nego voljom svojih zvaničnika, radio da nas uništi. Prvi bukvar koji je upotrijebljen na Cetinju bio je onaj Milakovićev Srbski bukvar (1836) u koji je unesena i s t o r i j a, i to od Nemanjića, zaključlno sa kosovskim bojem, u kome Crnogorci nijesu učestvovali, ali se pisalo da su tamo bili ili da su kasno stigli na bojište. Trebalo je na svaki način urezati đacima u pomćenje da je Crna Gora nastala poslije Kosova, od izbjeglica otuda, iako u Crnoj Gori nema ni jednoga ekavskoga zemljopisnoga naziva. Tako je to ušlo i u Njegošev „Gorski vijenac“, i ti su stihovi naveliko citirani, iako vrijeđaju Srbe. Jer tamo jasno stoji da su se zbježali u ove planine oni: koji su izbjegli ispod sablje turske, a nijesu pohulili na pravu vjeru, da bi ovamo krv prolijevali «za krst časni i slobodu zlatnu». A to ne znači ništa drugo nego da su tamo, dakle, u Srbiji, ostali oni koji su pohulili na pravu vjeru i odbili da se bore za krst časni i slobodu zlatnu!

I ovo se dopalo upravo onijema koji su osramoćeni, jer je služilo cilju: da se Crna Gora veže za kosovsku tragediju, što se viđelo i 1918. i 1989.

A sve ovo izvire iz činjenice: da je Crna Gora dobila sve bitke, sem bitke za školstvo.

ANALITIKA: Sjećam se jedne Vaše rečenice koja slikovito potvrđuje ovaj Vaš stav. “Sve što znam o Crnoj Gori ili sam vidio svojim očima ili sam naučio mimo škole i protiv škole”. Zašto je to tako?

ROTKOVIĆ: Lijepo ste to primijetili. Nešto sam već kazao. Odgovoriću Vam ovako: Bio sam odličan đak, ali sam za Žabljak Crnojevića saznao tek 1954. kada sam sa Markom Đonovićem uzeo biciklo u Biciklani preko puta “Radovča” i otišao na Jezero.

ANALITIKA: Na ovu priču se nekako nadovezuje i konstatacija da nije bilo nekog većeg interesa javnosti prilikom predstavljanja knjige posvećene crnogorskoj književnosti. Neinteresovanje laičke javnosti za istoriju književnosti, morate priznati, i ne mora iznenaditi, ali mora interesovanje stručne. Ovo štivo trebalo bi da bude nezaobilazno kada je u pitanju proučavanje crnogorske književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću…

rotkovic3tekstROTKOVIĆ: Sve se ovo nadovezuje na ovo što sam upravo kazao. Morali smo da čekamo da se skrajne Ranković, kao Draža sa petokrakom, da se u Crnoj Gori osnuje i Univerzitet i Akademija nauka. Ali svi profesori i akademici školovani su u Beogradu. Zato je, zaludu, Tito dao Akademiji naziv Crnogorska akademija, jer je sve ono ostalo izostalo. Odbor za književnost u toj navodno crnogorskoj akademiji vodio je Đuza Radović, isti onaj koji je pripremio Ljubišine Pripovetke za ediciju Srpska književnost u 100 knjiga. A vi znate da Ljubiša nije bio Stjepan, jer toga imena u Budvi nema, budući da od Stjepana nastaje Šćepan, pa su moguća samo imena: Stefan, Stevan, Stijepo i Šćepan. Drugo, znate da je on pisao Pripovijesti crnogorske i primorske, ali taj naslov je izbjegnut da ne bi neko pitao: otkud te pripovijesti u srpskoj književnosti? I ja sam na osnovu te reklame u “Politici” pisao privatno pismo Blažu Jovanoviću kao predśedniku Ustavnog suda, računajući da će on neđe naći zgodnu priliku da kaže da nema smisla krasti pisce. Zar je srpska književnost toliko siromašna da ne može bez Njegoša, Ljubiše i Marka Miljanova, kojega Skerlić nije ni unio u svoju Istoriju srpske književnost. Blažo je, međutim, to iznio na śednicu Suda i samo je sudija Srzentić stao uz moj stav: da ne treba dozvoliti krađu pisaca. A Blažo je rekao:”Zna se da je Njegoš crnogorski pjesnik, ali ako ga još neko svojata, neka svojata”. A on je morao da tako zbori, zato što su njegove privatne prostorije sve bile ozvučene!

Sada dolazimo do Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Tamo ima profesora koji su naslutili da će se prihvatiti termin “crnogorski jezik”, pa su se slagali sa tim terminom, da sačuvaju fotelje. Ali, kad je trebalo dodati dva slova (Ś,Ź) da se upotpuni naš fonološki sistem, jer tako se govori pa bi, po Vukovome načelu, trebalo tako i da se piše, onda se digla galama, jer su oni mislili da taj “crnogorski jezik” bude “srpski jezik ijekavskoga izgovora”, prema Ustavu iz 1992. godine! Eto otkud njihov otpor i zašto niko od njih nije došao na nikšićku promociju Istorije crnogorske književnosti.

ANALITIKA: Zanimljiva je bila Vaša opaska na promociji knjige. Kazali ste da je prošla nezapaženo i da bi mediji više poklonili pažnje „kamionu prevrnutom u Bangladešu nego dugo čekanoj knjizi o našoj književnosti“.

ROTKOVIĆ: To je činjenica. U ovoj državi ima na vlasti previše onijeh koji misle da država postoji zbog činovnika, zbog Skupštine, Vlade i slično, iako to ima i Vojvodina. Pa se u Redakcijama smjenjuju urednici, a njihovi saradnici su ili neuki ili su ostali iz staroga sistema. U takvoj uspavanoj atmosferi, jer smo, zaboga, dobili državu i što hoćemo više, pojava prve u istoriji Istorije crnogorske književnosti nije zabilježena u sredstvima (dez)informisanja. Hronika Sajma sva je bila posvećena stranim autorima. A prevrnuti kamion u Bangladešu smo svi viđeli.

ANALITIKA: Kada govorimo o „Istoriji crnogorske književnosti” moramo se dotaći Njegoša. Njegovom djelu je, s razlogom, pripao veliki dio knjige, više od 60 stranica. O njemu je mnogo pisano. Što je u tumačenju Njegoševog djela novo u knjizi?

ROTKOVIĆ: O Njegošu je mnogo pisano, a malo kazano. Zato što je Njegoš interpretiran prema političkim ciljevima interpretatora. Za stanje naše nauke žalosna je činjenica da je Njegoša najbolje od svih shvatila jedna lijepa Njemica, Tereza Jakob fon Talfi, i to odmah poslije njegove smrti. U nju je bio zaljubljen Sima Milutinović a ona je, prvo, bila toliko trezvena da se ne uda za njega, a onda, drugo, da ocijeni Njegoševe namjere. Ona je tada kratko i jasno napisala:”Mislim da je njegova osnovna ideja bila da od Crne Gore napravi članicu velike evropske porodice, a da ništa ne izgubi od svoje slobode i nezavisnosti!”

Ovo kao da je danas napisano!

Krivotvorenje Njegoša polazilo je od činjenice da se nije shvatila suština da je on u svome pjesničkom i državničkom razvoju prošao kroz tri faze.

Za prvu fazu karakterističan je njegov nacionalni ponos, koji je došao do izražaja ne samo u njegovome “dvoboju” sa učiteljem Milutinovićem, što je prenio i Nenadovićem, nego mnogo više u onome što je Nenadović prećutao, a što je Milutinović objavio u “Golubici” 1843/44. Pošto je Simo bio i kod Karađorđa i kod turskoga paše, Rade Tomov mu je rekao:

“A da, čôče, božja ti vjera, znam ja tu veselu Srbadiju; nu kud su joj ti junaci i sinovi bili dok joj nije Bog dao Karađorđa? A kad vi Bog njega uze između vas, a vi sunovrat u turski jaram opet! No kršna i siromašna Crna Gora ne haje ni za Nemanje, ni za Murate, ni za Bunaparte; svi oni biše i preminuše, pa nestaše, a Crna Gora ostade dovijeka i strašnoga suda u svojoj slavi i slobodi.”

rotkovictekst4_1U drugoj fazi jasna je želja da se, u vrijeme hrvatskoga preporoda koji je nazvan ilirskim pokretom, u najavama četrdesetosmaških buna, učini sve što se može da se, zbog razlika koje je među nama nagomilala istorija, ne spriječi ujedinjenje Slavjanstva, ili barem Južnih Slovena. Zato je on spreman na kompromise, ali se ipak obraća kao svojoj “sabraći” Srbima i Hrvatima (u pismu Johanu fon Túrskom, 29. XI 1848), što značli da je svjestan nacionalnih razlika, jer niko ne može da bude brat samome sebi! Isto i nepismenome knjazu Milošu piše (januara 1836), povodom pravopisa:”Ja bih rad kad bismo svi mi slaveno-serbi imali jedno pravilo knjigopečatanja, a osobeno Srbi i Crnogorci”. Ovo je pismo smetalo Ljubomiru Durkoviću – Jakšiću, pa ga je prepravio da se ne vidi pominjanje Srba i Crnogoraca.

On je pisao Jelačiću krajem 1848:”Ja sam, istina je, s ovom šakom naroda svobodan, ali šta mi je bolje kad gledam okolo sebe milione moje braće đe stenju u tuđe lance?”

ANALITIKA: To su one njegove velike poruke, pozivi na zajedištvo, na okupljaje…

ROTKOVIĆ: Da. Sve što je Njegoš radio u to vrijeme (1844-51) bilo je usmjereno na zajedništvo, i iz toga perioda su njegova najvažnija književna djela.

Kada se razočarao i u Ruse, koji su ugušili mađarsku bunu, i u Srbe i Hrvate, on je već na Đurđevdan 1849. pisao Medu Puciću:”Ja sam se u početku nešto nadao, no danas vidim da je zasad jugoslavenstvo idealna riječ koja samo praznijem glasom lijepo zvoni”.

Iz toga je izrasla njegova treća faza, razočarenje, ali uz to je došla i bolest, tako da, na žalost, nije o tome napisao ništa sem pisama. I zaista je nenaučno pisati o Njegošu a ne shvatati te tri njegove faze razvoja. Takođe, a to sam napisao i u knjizi, zaista je nelogično da Njegoša svojataju oni koji ne mogu da ga čitaju bez rječnika.

ANALITIKA: Moram ovu priliku da iskoristim da Vas kao člana DANU pitam kako komentarišete sve ovo što se dešava sa objedinjavanjem akademija. Predsjednik CANU je prije neki dan kazao da je „svaka priča o objedinjavanju akademija završena i da to ne poznaje civilizacija, kao i da je Zakon detaljno sproveden“.

ROTKOVIĆ: Kao što je Crna Gora mogla da ukine 1948. godine osnovani Institut za proučavanje istorije crnogorskoga naroda samo zato što je u njegovome naslovu pominjan crnogorski narod; kao što je mogla da ukine, bez riječi, na Rankovićev telefonski nalog, Naučno društvo (1956), koje je 1954. bilo osnovalo leksikografsko odjeljenje, sa zadatkom da radi na Enciklopediji Crne Gore; kao što je Skupština Crne Gore ukinula Leksikografski zavod, koji je ona osnovala, kad se viđelo da će on ostvariti ono što danas izgleda nemoguće, to jest objedinjavanje svih naučnih potencijala Crne Gore, zašto ne može da ukine i CANU, koja se ruga državi koja je finansira, a ponovo osnuje Leksikografski zavod, da nastavi tamo đe je stao?

Suzana KAPETANOVIĆ

Komentari (52)
  • Grom
    Njegoš nepismenome knjazu Milošu piše (januara 1836), povodom pravopisa:”Ja bih rad kad bismo svi mi slaveno-SERBI imali jedno pravilo knjigopečata-nja...
    E Radoslave, Radoslave izvrćeš Njegoševe riječi, pa lijepo je Njegoš napisao da su Srbi i crnogorci "slaveno-SERBI" tj. isti narod.Sve ostalo ti je šuplja priča.
  • Gaga
    Kad citiraš citiraj do kraja: "Ja bih rad kad bismo svi mi slaveno-serbi imali jedno pravilo knjigopečatanja, a osobeno Srbi i Crnogorci”.
    Ti si izgleda isti kao Ljubomir Durković – Jakšić. Ono što ti se ne svidi ti izostaviš!
  • Munja
    Kod Njegoša je 'srbin i srpstvo' malim slovima u značenju-pravoslavnoj pripadnosti.Zato kad se obraća drugima sa istom vjerskom pripadnošću-pravoslavlja/srpstva i kaže 'ala se vi narobovaste a bogomi mi nijesmo..' A kada im se NE obraća po vjerskoj pripadnosti nego po njihovoj pripadnoj posebnosti onad ih imenuje 'Srbadijom'. Ustvari kad kaže 'slaveno serb' misli se na 'prvoslavnog slovena'.
  • danilo stojanovic
    @Grom "Ja bih rad kad bismo svi mi slaveno-serbi imali jedno pravilo knjigopečatanja, ........a osobeno Srbi i Crnogorci”. Ako je tako, kao sto vi tvrdite, sto pomenu, u nastvaku recenice (koji ste "'zgodno ispustili"), - Srbe i Crnogorce - odvojeno? Mogao je, kao sto ste to vi uradili, da ne izgovori taj dio. Ali jeste! Jer on zna za razliku izmedju Srba i Crnogoraca. Takodje, ne primjecujete da "'slaveno-serbi" pise malim slovima a Srbe i Crnogorce sa velikim slovima. Zasto?
    No, da komentarisem izvanredan intervju sa dr. Rotkovicem. Tacno je da svako ko zeli da se obrazuje i sazna nesto o CG - mora to sam uraditi! Zato vjecno hvala dr. Rotkovicu sto nam to olaksava svojim djelima.
    Moj prijedlog: Ukinuti CANU i preseliti Fakultet za Crnogorski jezik i knjizevnost na Cetinje. Tu mu je i pravo mjesto.
  • Anonimus
    Grome, Grome, ufacen si u kradji.
    Ali ne brines ti, nije ti ni prvi ni posljednji put...
  • Thunder  - Grom
    Tačno ali Vladika samo spomenu SLAVENE bez ovoga SERBI jer sam Vladika ti reče da je SERPSTVO UTULJENO. Tako da ti je sva priča Grome samo lelek i naricanje za onim što Turak asimilira.
  • Boban Bg
    “Sve što znam o Crnoj Gori ili sam vidio svojim očima ili sam naučio mimo škole i protiv škole”.
    U tome leži srž svih zala koji nam se čine. Razlozi zašto su se krile od nas činjenice iz presudnih istorijskih perioda nije u tome da nas poštede psihičkuh trauma nego da sakriju nepočinstva prema nama i tako nam smanje opreznost od ponavljanja! Kako vi cijenjeni profesore tako i ja učih se mimo škole a i dobrano poslije škole. Puštah skoro, kad sam bio ljetos u CG, dramu o generalu Vešoviću , rađenu po sudskim zapisnicima. Oni što je gledahu pitaše se kako mi nikad ne čusmo za generala Vešovića. Pa ne znaš jesu li ljući na one što su mu sudili ili na one što su od njih skrivali da je postojao!
  • duško  - katastrofa
    Šta ovo ovaj čovjek ......
  • stit od drugih ideologija
    ....................Brišemo imena ljudi koji su zaslužni za slobodu, onih koji su učestvovali u borbi protiv fašizma, a stavljamo imena nekih drugih.........
    ..............Brišemo imena ljudi koji su zaslužni za slobodu, ,,,,,,,,,,,,,,
    Za tebe je mozda ,KOMUNIZAM sloboda! Oni koji zive na teret drugih pojedinaca za njih je sloboda.,CRVENA BORZUAZIJA i dan danas ce gajiti i zloupotrebljavati nase hrabre sinove koji su pali za ideale koji su oni u tom momentu smatrali da ce doneti bolje sjutra za generacije koje dolaze. Oni danas da su zivi borili bi se protiv vrijednosti koji su njihovi drugovi gajili kao sto se borio VLADO DAPCEVIC. Vama sluze narodni heroji koji su pripadali komunistima, koji su pali kao zrtve II.svjetskog rata, kao najaci odbrambeni sistem , da u Crnu Goru tako ne moze zazivjeti nijedna druga ideologija osim nje iza koje se KRIJE Crvena Borzuazija, nacionalne penzije koju vjerovatno i ti imas ,koja vam dozvoljava i da crtate nasu istoriju kako vama odhovar...
  • "Za tebe je mozda KOMUNIZAM s  - Ne, nego fasizam
    "Nasi hrabri sinovi(cetnici) koji su pali za ideale za koje su smatrali da ce doneti bolje sutra". Kome bolje i sta bolje? Subare, brade i kokarde, primitivizam i nacionalsovinizam,jednostavno receno nepodnosljivi smrad i svu primitivnost ljudske bijede. E to bi nam donijeli cetnici. I to suprotstavljas kako kazes crvenoj burzoaziji. Izrekao si dvije nespojive rijeci. Burzoazija i komunizam. Pa komunizam se borio protiv burzoazije. Bolje ti je da ne trabunjas na portalu. Sreca sto ti je ime sakriveno inace ne bi mogao od bruke na ulicu izac kad bi ljudi saznali koliko si nepopravljivo glup i ostrascen smrdljivim cetnistvom.
  • ostrascen
    ............"Nasi hrabri sinovi(cetnici) koji su pali za ideale za koje su smatrali da ce doneti bolje sutra". Kome bolje i sta bolje?...........

    Kome to usta stavljas, mozes da citiras samo sto je napisano u mom komentaru i sto meni pripada,a tvoju poruku punu nistavila,
    ............Bolje ti je da ne trabunjas na portalu. Sreca sto ti je ime sakriveno inace ne bi mogao od bruke na ulicu izac ..........
    Neka tomace nasi postovani citaoci ,koji nijesu svi "OSTRACENI" ni komunizmom ni cetnistvom.
  • ostrascen
    ................ E to bi nam donijeli cetnici..........

    GLEDATE UZIVO < istinu mojih argumenata koja rusi u paramparcad istinu rotkovica i slicnih istoricara rusi jednu laznu ideologiju koja dan danas drzi mlade generacije u okovima, a ODAJE pijetet i duboko POSTOVANJE svim borcima koji su pali u BORBI PROTIV FASISTICKE IDEOLOGIJE od VLADIVOSTOKA do ,Josipa Bepa Benkovića.

    Ja se borim da se njihova imena ne ukaljaju i ostanu cista a i oni sami tamo gore mozda pozele da ulice ili neki subjekti ne nose njihova imena .
    Pa zar vas jednom nije prokuneo SLAVKO PEROVIC da mu slucajno ne dajete imena po njemu ulica ,galerija itd....PITAJTE ga ZASTO ,covek je ZIV! Da vi pojasni.Svi ti heroji da su vidjeli sto se cini posle 1945. bi rekli micite mi ime sa tih subjekata u to budite sigurni.
  • nespojivo
    ....Izrekao si dvije nespojive rijeci. Burzoazija i komunizam......

    O"BOZE!

    haha, cujec 'nespojive", pa komunizam je iznjedrijo crvenu borzuaziju nije slobdni kapitalizam neznalico.
    Kad malo zagrebes po fasadi slogana komunista vidis da se kriju ,logori ,borzuazija ,zica .nessloboda ,sve suprotno od onoga sto oni proklamaju.

    SMRT KOMUNIZMU!

    ZIVIJO
  • Miśut
    Zanimljivo mi je što je komunizam sinonim za "logore, buržoaziju, žicu, neslobode", ali uvijek i jedino za one koji jesu "en bloc" PROTIV komunizma. Svega ovoga što si naveo nije bilo za podržavaoce socijalizma (komunizma nije ni bilo). A, i jedni i drugi mogli su u tome "komunizmu" živjet bezbrižno i životom dostojnijem čoeka. Evo, danas imate kapitalizam. I, što je on donio? Pet posto bogatijeh i 95% sirotinje. A, bezmalo svi iz tijeh "pet procenata" u predhodnome sistemu čamilo bi u nekome zatvoru. Ne zbog politike, već zbog kriminala.
  • Nick- pismeni, opismenjavajuci  - Knjigu- u sake
    Dajde ti Anonimuse,

    Knjigu u sake. BORZUAZIJA, nije no malo morgen..! :-)

    Burzo- Azija i NE nalazi se to mjesto u Aziji, ok..?!!
  • stit od drugih ideologija
    Vi da ste imali snagu koju danas imate nebi ni mijenjali TITOGRAD
    Vi svaku borbu ,SLOBODNIH KAPITALISTA koji se bore sa slobodu pojedinca i ideale koji su razliciti od socijalizma ,kada se nadjete u opasnosti ,pozivate se na mrtve heroje ,pozivate se na ANTIFAZIZAM da brani vase pozicije i tako zloupotrebljavate imena ljudi koji su pali za slobudu ,vi ne date da ta slioboda od fazizma za koju su se oni borili i komunizma za koju se mi neki danas borimo,zazivi na ovim prostorima ,nego perfidno svaki pokusaj otklona od komunisticke ideologije ,pripisujete cetnistvu itd ....koristeci kao stit PRAVECI SRBIJU NASIM NEPRIJATELJEM a sve u tom cilju ,to i laici vide,proizvodite neprijatelje .I tako drzite nas dan danas u OKOVE II.svetskog rata ,koga se nijesmo jos oslobodili.

  • stit od drugih ideologija
    Pozivate se kada se napada KOMUNIZAM ,kada se zeli distancirati od te ideologije ,a kako cemo se distancirati ako bi i danas postojao TITOGRAD ,pozivate se na mrtve heroje pale u bitkama II.sv.rata na vrijednosti Evrope prema antifazizmu itd.. i tako vezuci komuniste za antifazizam stvarate njihove ostale greske besmrtnim, to cete malo morgen a pogledajte iz drugog ugla tu istu Evropu, koja je u brojnim državama u tranziciji čiji su stanovnici u doba relsocijalizma doživjeli kao totalitarnu diktaturu javno isticanje crvenih zvijeza ili srpa i čekića kao određeni simboli prošlosti zajedno sa simbolima drugih dikatorskih sustava (kao primjerice i kukasti križ) zakonski su zabranjeni.
    Određene zakonske propise su donijele primjerice Latvija, Turska, Poljska i Litva. U Mađarskoj je zabranjeno javno isticanje srpa i čekića i crvene zvijezde. Danas automatski ako neki slobodni pojedinac zeli preimenovati ulicu nekog komuniste , vi proglasavate CETNIKOM. To je upravi FASIZAM koji vi...
  • Robert De Negro  - Nijesam znao
    Citave generacije su odrastale, skolovale i vaspitavale se planski u duhu velike Srbije. I sam se dosta iznenadim kad mi ovakvi naucnici kao dr Rotkovic otvore oci da vidim sto cijelog zivota nijesam vidio jer sam se i sam vaspitavao i skolovao na srpskim mitovima.Cak sam kao prosvjetni radik u Srbiji i sam ucestvovao u njihovom sirenju jer sam mislio da je to ispravno. Preko 100 godina taj se plan disciplinovano i sveobuhvatno sprovodi tako da je pravo cudo sto se vec nijesmo potpuno utopili u to zivo blato. Crna Gora je i danas u njihovom smrtonosnom zagrljaju. Nemojte gledat obicne neskolovane ljude (oni su ipak sacuvali crnogorsko u sebi vise od onih koje vaspitavaju profesori u Niksicu, CANU i okupirana stampa) vec one koji su se ucili i vaspitali na velikosrpskim mitovima. Njih je tesko osvijestiti u sta su upali. Ima tu dobrih ljudi, ali su do grla u blatu koje su im namjestili velikosrbi kojih ima u svim porama drustva u Crnoj Gori.
  • opaka ideologija
    .............Citave generacije su odrastale, skolovale i vaspitavale se planski u duhu velike Srbije............
    hm,,
    Citave generacije su odrastale, skolovale i vaspitavale se planski u duhu KOMUNISTA ,i sve sto je protiv njih proglasavani su: domacim izdajnicima, cetnicima ili ustasama ,protivu sistema DRZAVE itd.....
    Ta praksa je nastavljena dan danas, a casni pojedinaci koji su vjerovali u LAZNE ideale komunizma u tu OPAKU ideologiju a koji su polozili zivot za nju koje i ja imam u svojoj porodici kao takve, jer poticem iz KOMUNISTICKE porodice , a posle rata se poneki pojedinci nijesu snasli pa su na svojoj capri-GOLI OTOK itd... dobro osjetili vrijednosti i zasluge njihovih palih DRUGOVA, za slobodu koji su oni na GOLOM OTOKU UZIVALI cak nevini ljudi. Tako da NE MOZE cijenu takve SLOBODE sprati neduzne zrrtve koje su pali u borbi sa FASISTIMA.
  • stit od drugih ideologija
    ............Rade Tomov mu je rekao:

    “A da, čôče, božja ti vjera, znam ja tu veselu Srbadiju; nu kud su joj ti junaci i sinovi bili dok joj nije Bog dao Karađorđa? A kad vi Bog njega uze između vas, a vi sunovrat u turski jaram opet! No kršna i siromašna Crna Gora ne haje ni za Nemanje, ni za Murate, ni za Bunaparte; svi oni biše i preminuše, pa nestaše, a Crna Gora ostade dovijeka i strašnoga suda u svojoj slavi i slobodi.”..............
    Neka ovaj istoricar dokaze ta pisanija NJEGOSA!
    Postoji mnogo indicija da mu ne vjerujemo!
    Ako je to istina prihvaticemo ,da je NJegos u momontu tog pisanija ,koju vise popio i nesto bio jedak na bracu SRBE.

    Pisanje rotkoviceve istorije ,ne vodi dobrobiti Crne Gore!
  • Anonimus
    Političari ovdje ne razmišljaju, jer ne bi preimenovali naziv jedne prepoznatljive galerije u jedno toliko šturo ime. Javna ustanova, pa njih ima u svakom gradu. Valjda je ime galerije u kojoj su izlagali najveći umjetnici bivše Jugoslavije mnogo primjerenije. Nema onoga koji nije čuo za ovu galeriju. Ne treba po svaku cijenu mijenjati ime. Ovo je poruka i svim budućim mecenama. Możete vi pokloniti gradu, ali vaše se ime neće pominjati. Tužno, jednostrano. Javna ustanova, kako šturo i bezlično.
  • Anonimus
    Ako ne objavite moje komentare ,ja vam se zahvaljujem na dosadasnjem doprinosu rasprava i ucesca koje je zaista bilo na nivou slobode.

    Ali ne razumijem kocnicu koju povlacite kada napadam komunisticku ideologiju koju smatram kocnicom daljeg razvitka nasih pojedinaca da budu slobodni a borbu protiv FASIZMA smatraju *crvena burzoazija) njihovo EKSKLUZIVNO pravo sa kojom se danas ZAOGRCU i tako stite od ,LIBERTARIJANIZMA,neoliberalizma -slobodnog kapitalizma koji nosi druge vrijednosti i ostalih sloboda koje na ovim prostorima ne doode sto su i potvrda sve nase LIJEVE politicke partije koje postoje.

  • Sluga
    Gospodo komentatori,ježim se od neznanja i frustracije prema pominjanju riječi srbin,srpski..Pa nesreće moje,mi smo jedan narod,jedan jezik,pismo,kultura,slave i sve osobenosti oke karakterišu jednu naciju.Ja sam i srbin i crnogorac.
    manite se te priče.Kako će mo prežiuvjeti,kako naći posao,kako se liječitri,dobiti penziju isl.ataoje žiovot.Otome govori DF
    Ali gospodar nam je opijen,joj ljudi jeli to moguće,ko nam je gospodar.Slobodu hoću.
    GLASAM FRONT.
  • Gaga
    Dobro si ime sebi odabrao!
  • Anonimus  - Maslinar
    Tako ga je i nazvao Porfirogenit u svojem djelu "O upravljanju carstvom".
    Da nastavim (uz rizik da me Admin sankcionise...) ili je sve jasno?
  • Oliver  - IDEOLOGIJA JAJCA
    Svaka čast Josipu Bepu...., možda nije trebalo mijenjat naziv.....Ali gospodinu Rotkoviću je to samo povod da po ko zna koji put ispriča priče o nekakvoj hegemoniji Sraba....Priča ovoga propagatora ne zaslužuje više pažnje od , kako sam kaže , prevrnutog kamiona u Bangladešu....
  • Ideologija prisvajanja
    Olivere, ima ovdje stine. Svojevrsno "prisvajanje" pisaca, ali i naučnika, nije ništa novo. Pogledaj što se radi sa Andrićem, Teslom. Nemoj reći da je to izmišljena stvar. Možda podsjećanje na prisvajanje Njegoša neko može tumačiti kao priču o hegemoniji, ali to je njegov problem.
  • irvas
    A Vuk Karadzic je bio nazadan pa mu je zato na Cetinju izbirsana ulica.Toliko o principijelnosti i nazadovanju.Uostalom,stiglo ej i saopstenje novo,da galerija i dalje nosi isto ime,t e prema tome,oladite malo sa napadima.
  • Miśut
    O, da! Vuk Karadžić JEST bio nazadan, jer on je bio bečki špijun i sve što je činjeo, činjeo je po nalogu bečkoga dvora, od čije kase je i zavisio. A, Beč nije finansira ništa đe nije vidio vlastitu korist. Cijela ta priča bila je samo uvertira za Prvi svjetski rat. Prodor Beča na jugoistok.
    "Srbi svi i svuda"? Karadžić je bio "tanak" za takve zamisli, sve je to iz lukave bečke kužine.
  • Berane (Ras)  - Sluga
    Ne slazem se sa tobom,ja sam Srbin i pljunuo bih na sebe kad bi bio isto sa njima( Crngorocima).A ti,kako hoćeš.Zar sa Gagom da sam isto,sa onim "ja sam" sa sa "Dijasporom,Norom,Mišutom..i ostalim ovdje komentatorima.Nikad.
  • МИЛОШ  - ВАИСТИНУ
    Између њих и нас је превелики јаз.Прије и са четницима него са усташама !
  • Miśut
    iSlabo se snalaziš u topografiju. Jaz nije između nas i vas, jer vi ste upravo u njemu. I sve ste dublje.
  • Anonimus
    Pa Srbine zna se da nijesi Crnogorac i da Srbi ne vole crnogorstvo-da ste voljeli crnogorstvo nebi 'funf' vjekova kao milet/raja živjeli i...
  • vladimir  - tacno animalno
    Koliko se zna prvi podaci o "herojskoj" borbi Crnogoraca iz cetiri nahije pocinje od 1700g tj od vremena vladike Danila I koji je zavladicen u Sremskim Karlovcima i koji slavi srpstvo i srpsko ime mu je zvijezda vodilja u bitkama protiv Turaka.Vi-Crnogorci iz cetiri nahije ste bili pod Turcima 400g a mi Srbi iz Srbije i Vasojevica 500 pa eto vam satisfakcije ako vam treba a ne "Funf" velje nepoznati crnogorce.
  • Anonimus  - Kulturno
    Na prvoj s'ednici slijedeceg saziva Skupstine glavnog grada Podgorice preimenovati 2 ulice iz uzeg centra glavnog grada i dati im imena dostojna Crne Gore i njene tradicije.
    Brisati iz naziva ulica imena Vuka Stefanovica Karadzica (dokazanog otimaca i krijumcara crnogorske istoriske i kulturne bastine, kroz saradnju sa svojim posilnim Vukom Vrcevicem a na drugoj strani, spijuna prijateljske nam zemlje Srbije koji je, da se pods'etimo, pri kraju svoga zivota u Becu primao cak 3 penzije - srpsku, austrougarsku i rusku) kao i Karadjordja (bio je Albanac koji se lazno predstavljao za Srbina).

    I kako kaza pjesnik: "Neka bude borba neprestalna, neka bude sto biti ne moze!"
  • Miśut
    Ti si već pljunuo na sebe. I s toga nijesmo isto, nit možemo bit.
  • Gaga
    Hvala na komplimentu! Jedino ti zamjeram što me turi pored Nore!
  • Grom
    Gaga@
    Citirao sam ono što je važno u rečenici a odnosi se na porijeklo i nacionalnost: "mi slaveno-SERBI" - Srbi koji žive na prostorima širom bivše Jugoslavije, dok je " a osobeno Srbi i Crnogorci” čisto geografska odrednica koja se odnosi na "slaveno-SERBE".
    Pročitaj ostale Njegoševe spise i djela pa će ti biti jasnije na šta je Njegoš mislio i da je razlikovao vjeru od naroda npr.:
    Mi smo Srbi narod najnesrećniji: Svaki Srbin којi se prevjeri - prosto vjeru što zagrli svoju drugu, no mu prosto ne bilo pred bogom što ocrni obraz pred svijetom, te se zvati Srbinom ne hoće. Ovo ti je Srbe iskobilo, robovima tuđim učinilo - Njegoš
  • Miśut
    Bit svega toga je da Crnogorci i Srbi NIJESU ISTO. Pa, ti tumačio ovako ili onako.
    Ko umije čitat i ko je odista čita Njegoša lasno će viđet da je on Crnogorac par exellence, a srbstvo mu je bila politika oslonjena na tad razvikano "Srbi svi i svuda" u što su ubrajani i Hrvati. Svijema koji posrbljavaju Njegoša preporučam da DOBRO izčitaju "Posvetu prahu oca Srbije". I da razumiju da je to posveta, a ne belle lettre.
  • Grom
    danilo stojanovic @
    Nijesam "zgodno izostavio" kako ti reče već sam ostavio tri tačke za dalje a postavio ono što je poenta i što je Njegoš tom rečenicom htio reći.Veliko slovo na nazivu SRBI i Crnogorci je stavio zato što je pod tim podrazumijevao geografsku odrednicu u kojem živi dio slaveno-serba.Da li se geografske odrednice pišu veliki slovom? Dobro danilo, onda mi rastumači zašto je ubrojao "Srbe i Crnogorce" u slaveno-SERBE,pa ako pročitamo još ponešto od Njegoša vrlo lako dođemo do toga na koga je Njegoš mislio,npr.:
    Mi smo Srbi narod najnesrećniji: Svaki Srbin којi se prevjeri - prosto vjeru što zagrli svoju drugu, no mu prosto ne bilo pred bogom što ocrni obraz pred svijetom, te se zvati Srbinom ne hoće. Ovo ti je Srbe iskobilo, robovima tuđim učinilo - Njegoš
  • Gaga
    Čuj čovjeka - Srbi i Crnogorci su geografske odrednice?????????? Možda si ti Srbine geografka odrednica, mada ja mislim da si još poneka. Mi Crnogorci, Njemci, Italijani Englezi, Holandjani ... nijesmo geografske odrednice. A ako se po tebi nacija piše malim slovom a geografski pojam velikim onda si ti genijalac za pravopis. Srećom Njegoš je znao pravopis pa je zato i napisao slaveno-serbe (malim slovima a ne kao ti velikim), što je u to doba bio naziv za slovene pravoslavne vjere. Nije valjda da ti nije poznato da se u CG pravoslavlje nazivalo "srpskom vjerom" jer je došlo sa Nemanjićima u XII vijeku 1185. g.kad su Nemanjići pokorili i uništili katoličko Dukljansko kraljevstvo.
  • Grom
    A nu,pomjeri se sa mjesta.Rekao sam da u njegovoj rečenici ima smisao geografske odrednice koje se inače pišu velikim slovom kao i nacije...što znači da veliko slovo možeš baciti jer ti ništa ne dokazuje...
    Svi narodi koji žive geografski u Crnoj Gori nazivaju se crnogorci, u Srbiji - Srbijanci, u Engleskoj - Englezi...itd. Dok Njegoš nije napisao "slaveno - SERBSKE vjere" već "mi slaveno - SERBI".Ako vidiš da je napisao "vjere" onda ne znam šta da ti kažem...Što se tiče toga da su pravoslavlje nazivali "srpskom vjerom" pročitaj ponovo onaj citat Njegoša što sam napisao gore u prethodnom komentaru pa će ti biti mnogo jasnije.Nazivana je i "Hrišćanska vjera","Grčka vjera","Istočna vjera","Vizantijska vjera"...itd. ali uvijek sa "vjera" iza naziva.Njemanjićima su Vojislavljevići,vladari Duklje, tada bili ujaci, a katoličanstvo u malom dijelu Duklje su donijeli Latini i Ugari koji su je pokorili kao i dobar dio ok...
  • Grom
    A što se tiče Dukljanskog kraljevstva evo ti i mali dio u vezi Dukljana:
    Vizantijski istoričar Skilica piše:
    "Jovan posla Caru, koji je boravio u Solunu deset kentenarija zlata, ali brod zahvaćen olujnim vetrom udari na ilirske obale i razbi se. Zlato prigrabi Stefan Vojislav (dukljanski knez oko oko 1018 god.), arhont Srba, koji je bio pre kratkog vremena pobegao iz Carigrada i zauzeo zemlju Srba, proteravši odande Teofila Erotika".

    Povelja Manastira Veliki Lavra iz 992. godine, u kojoj se Vladimirovi (JOVANOVI (око 990 – 1016)) poslanici iz Duklje, u posjeti Carigradu, nazivaju srpskim poslanstvom.
  • Gaga
    Kad toliko vjeruješ Jovanu Skilici, pretpostavljam da vjeruješ i u ovo što je napisao:
    "Narod Srba koje i Hrvatima zovu"
    "Bugari se graniče sa Hrvatima" (Ispade niđe Srba!!!)
    "......Od tada ovu zemlju drze Hrvati a u Hrvatskoj jos ima avarskih potomaka i po njima se vidi da su Avari. Ostali Hrvati ostanu u susjedstvu Franačke i zovu se sada Bjelohrvati tj. Bijeli Hrvati i imaju svog arhonta; potčinjeni su Otonu, velikom kralju Franacke koja se naziva i Saksijom i nekrsteni su, zive sa Turcima u ljubavi i stupaju sa njima u srodstvo....."
    Skilica se frlja sa narodima i sa imenima samo tako. Što bježiš od Popa Dukljanina. Više ti odgovara Skilica jer kod njega možeš naći svašta.
  • vladimir  - gundulic,Bogisic.Rudjer,
    Ko su bili Gaga ovi ljudi podji do Dubrovnika ako smijes jadan.Ne smijes jer na tablama na oba ulaza lijepo pise da ste zajedno sa nama i Jna unistili grad i sve opljackali a zna se ko je komandovao.Mnogo volis latine a sto rece veliki NJegos"na zlo smo se utrefili mjesto medju Turke i medju Latine.Latini su stare varalice..... itd.
  • Gaga
    Što se petljaš kad ne razumiješ o čemu govorimo! Ok rekao si da si Srbin i ne miješaj se u ono što ne razumiješ.
  • Gaga
    A Kekavmen Stefana Vojislava naziva Vojislavom Duklaninom:
    "Katakalon Klazomanski bio je strateg u Dubrovniku. Strategu se prohte da pomoću ratnog prijateljstva izvrši ratni podvig. Beše u gradovima Dalmacije, u Zeti i Stonu toparh Vojislav Dukljanin i strateg htede da ga zarobi......"
    I da te zamolim, manje koristi srpske forume, jer imaš neograničeno povjerenje u Slavenove citate i prevode, a to ti je velika kora od banane!
  • Miśut
    "...Srbe iskobilo, robovima tuđim učinilo". Đe tu vidiš Crnogorce?
    A, pošto tvrdiš da je Njegoš "razlikova vjeru od naroda", raztumači mi sreće ti ovo: "te se zvati Srbinom ne hoće"? Ako je za Njegoša "Srbin" narodnost, kako to da kad primiš islam po njemu više nijesi Srbin? Njegoš jest "razlikova vjeru od naroda", ali ih ti ne razlikuješ.
  • Grom
    Mišute, ovo je za tebe viša matematika sva je prilika.Pročitaj lijepo sve od početka do kraja da se ne bi brukao ovdje...
  • Перо Инатија  - Gromo
    Ти се сам са собом калижиш наш Громико. Питурајеш или питурајеш,,, нас а највише сам себе са причама које немају ни грама истине.
    Читаш историска штива на прескоке а историју ти диктирају СПЦ, ДФ, СНП, НС,СЛ, Рајо Гуслар, Ристо и раја из БГ чаршије
  • vladimir  - Miras,Milo,sekula,jevrem
    Pozrdavio te Miras,Sekula,Milo,Novak,,Jevrem i ostala bratija iz DPS i SDP kao i Sejo,Naser,Seki i ostala bratija koja ne pise cirilicu ka ti.Kad si se odrekao srpstva baci i tu cirilicu sto ceti imas svoje lijepo pismo pa njime mlati.
  • vladimir  - djurdjev dan 1833
    "Srpski pisem,srpski zborim svima gromko govorim,narodnost mi srbinska um i dusa slavijanska P.P.Njegos na Djurdjev dan 1833god.
Dodaj komentar
Vaši Kontakt Podaci:
Komentar:
Zaštita
Morate navesti anti-spam kôd koji stoji na slici.
 
Baner

Najčitanije vijesti

Baner

Pretraga

Baner
Baner

Light rain

16°C

Podgorica

Prognoza za tri naredna dana:

Showers
14°C / 21°C

Rain
12°C / 18°C

Partly cloudy
12°C / 21°C
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Analitika - Informativni Portal © 2014.