Nepovoljan regulatorni okvir direktno je povezan sa nasljeđem nezavršene tranzicije, kao prepreke u razvoju privatnog sektora i privrede u cjelini. To se prvenstveno odnosi na slabosti u korporativnom upravljanju u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države kao strukturnom izazovu, navodi se u Programu ekonomskih reformi 2024–2026. godine, koji je Vlada usvojila u četvrtak.
Decenijama se upravni odbori državnih kompanija popunjavaju isključivo po partijskom ključu, a i izvršni direktori se dominantno biraju na osnovu partijske knjižice. Zbog lošeg upravljanja i ostvarenih gubitaka pojedinih državnih preduzeća niko od ,,partijskih“ menadžera nije odgovarao i snosio posljedice.
Nova vlada je najavila da će ubuduće direktori i dio odbora direktora biti birani na konkursima, mada će u bordovima ostaviti mjesta za partijske kadrove po dubini.
U programu se podsjeća da je Međunarodni monetarni fond u izvještaju za Crnu Goru iz februara 2022. ukazao da je „ukupni okvir za nadzor nad radom javnih preduzeća slab“ i da „jačanje nadzora može donijeti značajne fiskalne i ekonomske benefite“.
Troškovi
Konstatuje se da neefikasno i/ili loše upravljanje privrednim društvima u većinskom vlasništvu države nameće značajne troškove za državu.
„Oni se ogledaju kroz aktiviranje garancija za kredite pojedinih državnih preduzeća, izdvajanje značajnih sredstava iz budžeta opredijeljenih pojednim privrednim društvima, pozajmice iz budžeta. Takođe i izgubljene prihode države koji su uslovljeni lošim upravljanjem i poslovanjem nekih od ovih društava. Država kao većinski vlasnik nema jasan model nadzora nad poslovanjem državnih preduzeća. Taj nadzor je godinama fragmentiran između više nadležnih institucija, bez objedinjenog i standardizovanog načina planiranja i izvještavanja o poslovanju državnih preduzeća“, kaže se u dokumentu.
Poručeno je da će cilj strukturne reforme državnih preduzeća biti definisanje jasnog strateškog pristupa u nadzoru nad njihovim radom, uz definisanje optimalnog modela i mehanizama nadzora radi poboljšanja poslovnih performansi.
Strukturna reforma će obuhvatiti definisanje strateškog okvira i pravaca za nadzor nad radom nefinansijskih državnih preduzeća, kao i mehanizam transformacije Investiciono-razvojnog fonda.ž
„Cilj reformske mjere je doprinos uspostavljanju funkcionalnog sistema monitoringa i planiranja, izvještavanja i nadzora nad radom privrednih društava u većinskom vlasništvu države, u skladu sa najboljim praksama zemalja OECD-a. U užem smislu, cilj mjere je unapređenje korporativnog upravljanja, te uspostavljanje funkcije procjene i monitoringa finansijskih i fiskalnih rizika njihovog poslovanja“, navodi se u Vladinom dokumentu.
Konkurencija
Očekuje se da će se jačanjem prakse dobrog korporativnog upravljanja povećati konkurentnosti tih preduzeća i lojalnija konkurentska utakmica na tržištu, budući da su državna preduzeća u velikom broju slučajeva u povoljnijoj konkurentskoj poziciji od privatnih. Navodi se da će sprovođenje mjere podstaći članove organa upravljanja unutar državnih preduzeća da efikasnije upravljaju njima.
„Poboljšanim nadzorom i poboljšanim korporativnim upravljanjem privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, obezbijediće se profitabilnije poslovanje ovih privrednih društava, efikasnija upotreba i veća transparentost u politici zapošljavanja. Takođe, realizacija ove mjere će doprinijeti društveno odgovornijem poslovanju ovih privrednih društava i njihovom efikasnijem servisiranju građana“, tvrdi se u Vladinom dokumentu.
