U danas predstavljenom izvještaju, Odbor, sačinjen od predstavnika osam parlamentarnih stranaka, navodi da članstvo u NATO-u i ozbiljna bezbjednosna situacija zahtijevaju veće ambicije. Švedska je prošlog mjeseca postala članica NATO, napustivši višedecenijsku politiku vojne neutralnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu.
„Napad na Švedsku ili na naše saveznike ne može se isključiti“, naveo je Odbor u izvještaju „Jaka odbrambena sposobnost, Švedska kao saveznik“.
U izvještaju na oko 300 strana piše i da švedska protivvazduhoplovna odbrana mora biti proširena kako bi se odgovorilo na prijetnje bespilotnih letilica, da je potrebno nabaviti više krstarećih raketa i da mornarica treba da dobije više osoblja. Predlaže se i postepeno povećanje broja vojnih obveznika sa sadašnjih 8.000 na 12.000 do 2032. godine.
Preporuka je uslijedila poslije sličnih poteza Norveške i Danske, švedskih susjeda i dugogodišnjih članica NATO. Norveška je ranije ovog mjeseca saopštila da će postepeno povećavati broj regrutovanih vojnika sa sadašnjih 9.000 na 13.500 do 2036. godine. Danska je prošlog mjeseca saopštila da želi da poveća broj mladih koji služe vojni rok tako što će proširiti regrutaciju na žene i povećati trajanje služenja sa četiri na 11 mjeseci.
Sadašnji vojni budžet Švedske iznosi oko 119 milijardi kruna (oko 10,2 milijarde eura).
Očekuje se da centristička, tročlana koalicija švedskog premijera Ulfa Kristersona usvoji većinu preporuka iz izvještaja.
