Od toga iznosa, kako je naveo Nišavić, 400.000 eura se odnosi na rezervacije za ostvarene procese prinudne naplate, dok se preostalih 400.000 eura odnose na troškove zarada koji su porasli usled usvajanja Granskog kolektivnog ugovora za komunalno stambenu oblast, troškove električne energije.
On navodi da je situacija u preduzeću teška ali smatra da Vodovodu ne prijeti stečaj ukoliko se svi budu odgovorno odnosili.
"Preduzeće je 2023. godinu završilo sa minusom od 3,8 miliona eura. Godinu ranije, dakle, 2022. godine je završilo sa minusom od približno 900.000 eura. Iznos u prošloj godini je veći jer su se desile tužbe zaposlenih po osnovu manje isplaćenog prevoza u periodu 2008. do 2021. godine, i to je iziskivalo neka rezervisanja od preko miliona eura. Dodatno, tu je i kontinuirani pad cijene vode od 2021. godine pa do 2023. godine, koji je najizraženiji u prošloj godini i najviše je uticao na pad prihoda", kazao je on.
Istakao je da je stava da preduzeću ne prijeti stečaj.
"Ukoliko se svi odgovorno odnesemo kako mi u društvu, tako i ostali akteri i učesnici u poslovanju i životu ovog društva. Preduzeće je zavisno od jednog manjeg broja dobavljača prema kojima su izražene akumulirane obaveze iz prethodnog perioda. Zbog toga je neophodna kontinuirana saradnja sa njima kako ne bi ugrozili likvidnost preduzeća. Takođe, nerealno niska cijena vode utiče na rezultat preduzeća. Koliko god da se trudimo da redukujemo troškove poslovanja, što kontinuirano radimo, ukoliko iz godine u godinu dobijemo nižu i nižu cijenu vode, ne možemo toliko smanjiti troškove koliko može smanjenje cijene vode uticati na pad prihoda" rekao je Nišavić za Dan.
"Obaveze prema zaposlenima najveći teret"
U Vodovodu je, kako navodi Nišavić, trenutno zaposleno 549 radnika. On dodaje da su troškovi zarada nakon usvajanja Granskog kolektivnog ugovora na mjesečnom nivou porasli za 120.000 eura, pa umjesto 530.000 koliko je izdvajano u ranijem periodu, za plate se sada mjesečno daje 650.000 eura, što je za godinu dana preko sedam miliona eura. Prosječna plata u preduzeću, kako dodaje direktor, je 800 eura i odnosi se na zaposlene koji rade na terenu. Na pitanje da li će i oni tražiti mišljenje za smanjenje zarada zaposlenima, kako je to uradila i Čistoća, Nišavić kaže da je to pitanje pokrenula Privredna komora.
"Obaveze prema zaposlenima predstavljaju najveći teret i imaju najveće učešće u poslovnim rashodima. Tu smo, da kažem, dodatno bili u problemu usvajanjem Granskog kolektivnog ugovora jer su troškovi zarada zaposlenih povećani za oko 25 odsto. Privredna komora se u ime udruženja komunalnih preduzeća obratila Ministarstvu finansija za mišljenje oko tumačenja Zakona o zarada zaposlenih u javnom sektoru. Mi čekamo odgovor na njihovu inicijativu, da vidimo da li smo dužni da se pridržavamo toga zakona. Ukoliko smo dužni, ne postoji, da kažem, prostora da ga ne primijenimo. Taj zakon u jednom dijelu možda nije popularan, ali sa druge strane preduzećima u ovakvom stanju je zaista neophodno redukovanje upravo tih troškova uz ostale troškove poslovanja", naveo je Nišavić u izjavi za Dan.
On dodaje da je preduzeće u prošloj godini imalo 572 zaposlena, taj broj sada je 549.
"Trudimo se da tim prirodnim odlivom, što je u ovom trenutku moguće i izvoljivo, taj broj radnika smanjimo. Za normalno funkcionisanje preduzeća u ovom trenutku, optimalan broj je 20 odsto niži broj radnika", rekao je direktor Vodovoda.
