"Maligne neoplazme koje se javljaju u djetinjstvu predstavljaju nacionalni i globalni javno-zdravstveni prioritet, pa se obilježavanjem ovog dana ukazuje na potrebu za ulaganje zajedničkih napora cjelokupne javnosti u poboljšanju tretmana i njege, kvaliteta života i emocionalnih i socijalnih potreba djece oboljele od malignih neoplazmi. Pored toga, datum skreće pažnju na potrebe podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od raka", navode iz IJZ.
Kao podrška obilježavanju Međunarodnog dana djece oboljele od raka, osmišljen je, dodaju, simbol borbe protiv raka među djecom, u obliku zlatne vrpce, a ideja je nastala 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola i mobilisanja veće pažnje usmjerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod djece.
"Zlatnom bojom se želi istaći neprocjenjiva vrijednost dječijeg života. Osim toga, iskustva su pokazala da djeca na putu koji prolaze u borbi protiv raka, baš kao i zlato koje prolazi proces obrade i topljenja, postaju jača i snažnija. Ovi mali heroji se suočavaju se sa bolnim izazovima i teškoćama koje ova bolest nosi, a to im pomaže da budu snažniji, hrabriji i otporniji", navode iz IJZ.
Trogodišnji ciklus kampanje (2024 – 2026) ima za cilj, pojašnjavaju iz IJZ, da odgovori na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti sa rakom u djetinjstvu, njihovi njegovatelji i zdravstveni radnici širom svijeta.
"Prva godina kampanje će se fokusirati na razotkrivanje različitih izazova i nejednakosti sa kojima se susreću oni koji se kreću kroz složeni pejzaž raka u djetinjstvu. Rana i tačna dijagnoza raka kod djece, sa blagovremenim i efektivnim liječenjem, treba da bude cilj uspješnog pristupa u kontroli ovih bolesti", navode iz IJZ.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije, kako navode iz IJZ, pokazuju da se svake godine, postavi oko 400.000 dijagnoza malignih neoplazmi kod djece, starosti od 0-19 godina.
"U slabo i srednje razvijenim zemljama stopa izlječenja je manja od 30%. Ovaj podatak je u znatnom kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izlječenja od mnogih uobičajenih malignih neoplazmi kod djece prelazi 80%. Svjetska zdravstvena organizacija je definisala osnovni cilj do 2030. godine, koji se odnosi na uklanjanje bola i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od raka, širom svijeta od bar 60%. Ovo predstavlja udvostručenje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječjih života u narednoj dekadi", navode iz IJZ.
Prema procjeni IARC (Međunarodna agencija SZO za istraživanje raka) za 2020. godinu broj djece (0-19 godina starosti) oboljele od raka u Crnoj Gori je 23.
"Od ukupnog broja oboljelih 15 je muškog pola. Najčešće dijagnoze malignih neoplazmi kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori bile su leukemije, zatim maligne neoplazme mozga i limfomi", navode iz IJZ.
Rani simptomi i znakovi
Rano prepoznavanje simptoma i znakova, poručuju iz IJZ, omogućava pravovremenu dijagnozu i uključivanje terapije što će pozitivno uticati na duže preživljavanje i unapređenje kvaliteta života djece i adolescenata.
Treba, pojašnjavaju iz IJZ obratiti pažnju na sljedeće znakove i simptome:
- Čvorići naročito bezbolni, bez groznice i drugih znakova infekcije, u predjelu glave i vrata, stomaka i karlice, udovima, testisima;
- Neobjašnjivi gubitak težine, hronični umor, bljedilo, pojava modrica, krvarenje;
- Uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje;
- Promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica, nova razrokost, izbočena očna jabučica;
- Glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna;
- Bolovi u kostima i zglobovima;
- Vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije, promjena ili pogoršanje hoda;
"Ukoliko roditelji uoče neki od znakova i simptoma, potrebno je da potraže stručnu medicinsku pomoć, kako bi ih uputio na adekvatna mjesta daljeg postupka zdravstvene zaštite. Međunarodnim danom djece oboljele od raka želi se ukazati i na značaj prevencije, kao najznačajnije dugoročne strategije za smanjenje učestalosti obolijevanja i umiranja djece od raka", navode iz IJZ.
Kako smanjiti rizik obolijevanja od raka?
Zdravim životnim navikama tokom trudnoće, u djetinjstvu i tokom perioda adolescencije, znatno se, dodaju iz IJZ, smanjuje rizik obolijevanja od raka.
Objavili su preporuke kako smanjiti rizik:
- Ne koristiti duvanske proizvode tokom perioda trudnoće i u kući, kako bi se izbjeglo pasivno izlaganje djece štetnim efektima dima iz duvanskih proizvoda.
- Tokom ljetnjeg perioda, zaštititi kožu djece od opekotina od sunca, koristiti zaštitni faktor, najmanje SPF 15 tokom cijelog dana i staviti im šešir ili kačket na glavu koji štiti lice. Izbjegavati izlaganje suncu i sunčanje u najtoplijem dijelu dana.
- Djeca treba da jedu raznovrsnu hranu sa što više vlakana, voća i povrća i izbjegavaju prerađevine od mesa, hranu sa puno soli i zaslađene napitke, kao što su industrijski sokovi. Zdrava ishrana pomaže jačanju imuniteta organizma.
- Aktivan način života, redovna fizička aktivnost tokom perioda rasta i razvoja jer smanjuje rizik od pojedinih malignih neoplazmi i uz pravilnu ishranu omogućava održavanje normalne tjelesne mase. Gojaznost je povezana sa razvojem pojedinih malignih neoplazmi.
- Smanjiti izloženost djece kućnim hemikalijama za čišćenje, bojama i drugim sredstvima čuvajući ih na sigurnom mjestu, nedostupnom djeci.
- Ograničiti štetnu upotrebu alkohola u periodu trudnoće.
- Štititi se od određenih vrsta infekcija koje povećavaju rizik za nastanak raka (virusi hepatitisa: HBV, HCV, humani papiloma virus – HPV, Helicobacter pylori). Postoje vakcine koje štite od navedenih virusa i dio su kalendara vakcinacije – Hepatitis B za novorođenčad i vakcina protiv HPV.
