Čitaoci Analitike u nekoliko navrata obraćali su nam se ukazujući na problem sa zakazivanjem određenih specijalističkih pregleda u Kliničkom centru Crne Gore. Kako nam je ispričala jedna čitateljka, danima je išla u KCCG kako bi zakazala pregled kod svog endokrinologa da bi na kraju “zakasnila” i ostala bez termina za redovnu kontrolu, jer su joj iz KCCG kazali da je lista otvorena to jutro, ali i popunjena za svega pola sata.
Na problem sa zakazivanjem, odnosno da ne mogu da dođu do specijaliste požalili su nam se i drugi čitaoci Analitike. Tragom te informacije, kontaktirali smo KCCG i pitali kako funkcioniše objavljivanje lista zakazanih pregleda, kao i da li o slobodnim terminima blagovremeno obaviještavaju pacijente i njihove izabrane ljekare.
KCCG: Termini za specijalističke preglede dostupni na transparentan način
“U Kliničkom centru Crne Gore u ovom trenutku dostupni su termini u redovnom radu za većinu specijalističkih i supspecijalističkih pregleda, kao i dijagnostičkih procedura. I to su dostupni termini za zakazivanje pregleda i dijagnostičkih procedura u narednih 1-2 mjeseca”, kaže za Portal Analitika direktor Poliklinike KCCG, dr Rifat Međedović.
On tvrdi da su termini za specijalističke preglede na krajnje transparentan način dostupni na ažuriranoj listi čekanja koju, kako kaže, svaki građanin može naći i vidjeti na sajtu Kliničkog centra.
“U ovom trenutku nema slobodnih termina za zakazivanje neurološkog i psihijatrijskog pregleda, ali se svakako početkom naredne nedjelje očekuje otvaranje termina za pomenute preglede u dopunskom radu za mart mjesec 2024”, napominje Međedović.
Pacijenti obavljaju preglede u KCCG i kad mogu u domovima zdravlja
Direkor Poliklinike KCCG podsjeća i da pacijenti iz cijele države na specijalistčke preglede dolaze u najveću zdravstvenu ustanovu.
“Kada govorimo o listama čekanja za ambulantne preglede i dijagnostičke procedure, treba reći da su liste čekanja KCCG zapravo liste čekanja cijele Crne Gore. Pogotovo kada govorimo o specijalnostima koje su jedino zastupljene u KCCG (onkologija, hematologija, nuklearna medicina, do nedavno reumatologija, za broje procedure oftalmologija, kardiologija itd), ali i najopterećenijim specijalnostima (endokrinologija, kardiologija, gastroenterohepatologija, kardiologija)”, kaže Međedović.
Prema njegovim riječima, pacijenti radije biraju KCCG nego domove zdravlja za preglede.
“Zahvaljujući velikom povjerenju koje uživaju naši ljekari kod pacijenata širom Crne Gore, veliki broj pacijenata obavlja specijalističke/supspecijalističke preglede i dijagnostičke procedure u KCCG, iako iste mogu obaviti u nadležnim domovima zdravlja i opštim bolnicama”, kaže Međedović.
Direktor Poliklinike KCCG potvrđuje da veliki problem jeste preopterećenost.
“Ministarstvo zdravlja i KCCG kontinuirano rade na smanjenju lista čekanja. Mišljenja smo da je preopterećenost zdravstvenog sistema najveći uzrok listi čekanja. Za pojedine oblasti liste čekanja i jesu svedene na najmanju mjeru (pedijatrijski specijalistički i supspecijalistički pregledi, ortopedski pregledi, pregledi u hirurškim ambulantama, itd) i gotovo da ih nema”, smatra Međedović.
Najduže liste kod endokrinologa, reumatologa, kardiologa….
S druge stane, na neke druge specijalističke preglede se duže čeka. Iz tog razloga kako su kazali naši čitaoci, ne preostaje im ništa drugo nego da idu kod privatnika i plate pregled.
“U pojedinim oblastima, tradicionalno "najopterećenijim" i kod nas, i u okruženju, pa i u Evropi i svijetu, kao što su endokrinologija, reumatologija, kardiologija, oftalmologija, gastroenterohepatologija, neurologija, liste čekanja su najduže, ali se kontinuirano radi na njihovom smanjenju, prije svega kroz veliki obim prekovremenog i dopunskog rada u KCCG”, kaže Međedović.
Prema informacijama koje smo dobili od pacijenta, ni izabrani ljekari često nijesu u posjedu informacije o slobodnim terminima za specijalističke preglede svojih pacijenata i ne mogu da pristupe sistemu i zakažu im preglede.
Međedović podsjeća kako funkcioniše sistem centralnog zakazivanja, i napominje da je on predviđen za zakazivanje redovnih pregleda.
“Sistem centralnog zakazivanja funkcioniše na način učestalog i ponovnog “otvaranja” termina za specijalističke i supspecijalističke preglede i dijagnostičke procedure, te su liste čekanja u različitim vremenskim tačkama i različite”, kaže Međedović.
Tvrdi da u momentu “otvaranja” termina, odnosno, puštanja termina za zakazivanje liste čekanja mogu biti i kraće od mjesec za neke specijalističke i supspecijalističke preglede dok, kako kaže, nakon određenog vremena i popunjavanja istih mogu biti i do dva mjeseca, ali i da ih nema sve do otvaranja novih termina.
“Sistem centralnog zakazivanja omogućava zakazivanje pacijenata kako u nadležnim domovima zdravlja od strane izabranog ljakara (kada su u pitanju prvi i kontrolni pregledi i dijagnostičke procedure), ali i zakazivanje u KCCG (kada su u pitanju kontrolni pregledi i dijagnostičke procedure). Na tromjesečnom nivou “otvaraju” se termini za redovan rad, dok se krajem prethodnog i početkom tekućeg mjeseca "otvaraju" termini za prekovremeni, dopunski i smjenski rad, za specijalističke/supspecijalističke preglede i dijagnostičke procedure”, pojašnjava Međedović.
Rade na unapređenju sistema zakazivanja
Ministarstvo zdravlja u saradnji sa KCCG, ali i u saradnji sa drugim ustanovama, kako ističe sagovornik Analitike, radi na unapređenju sistema zakazivanja i pronalasku načina veće efikasnosti rada u ambulantnom i hospitalnom dijelu.
Međedović navodi da kontinuirano rade na medicinskoj edukaciji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u cilju smanjenja broja uputa ljekara iz primarne zdravstvene zaštite prema višim nivoima.
Kako dodaje, radi se na unapređenju Sistema zakazivanja i kroz jasnije definisanje zdravstvenih usluga (dijagnostičkih i teraspijskih) koje se mogu obavljati na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, čime bi se takođe napravila selekcija daljeg upućivanja na tercijarni nivo.
“Povezivanje informacionog sistema primarnog i sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, a time se misli na povezivanje kompletne medicinske dokumentacije (laboratorijske analize, specijalistički izvještaji, izvještaji sa dijagnostičkih procedura, otpusne liste, itd.) kako bi se smanjio broj posjeta ljekaru na svim nivoima, jedan je od sistema kako se radi na smenjenju liste čekanja”, navodi Međedović
U cilju smanjenje listi čekanja, kako dodaje, vrši se formiranje elektronskih listi čekanja i informacionog “alerta” po principu prvih oslobođenih termina (na koje bi pacijent bio pozvan), a unutar istih definisanje prioritetnih grupa (onkološki pacijenti, trudnice, itd).
Međedović tvrdi da se vrši precizno definisanje dijagnostičkih procedura i terapijskih modaliteta koje se mogu tražiti na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou, a takođe i aplikacije terapija na različitim nivoima.
Kao način unapređenja sistema i smanjenja liste navodi i precizno definisanje minimuma dijagnostikih procedura prilikom upućavanja pacijenata na viši nivo zdravstvene zaštite (informacionim rječnikom nemogućnost upućivanja bez kompletne pripreme pacijenta za specijalistički/supspecijalistički pregled).
“Tu je i dopunski, prekovremeni i smjenski rad ljekara i srednjeg medicinskog kadra unutar javnih zdravstvenih ustanova, itd”, nabraja Međedović načine na koji se pokuašva unaprijediti sistem zakazivanja i smanjiti liste čekanja.
A dok sve ovo ne zaživi u praksi, ako žele da blagovremeno dođu na red za pregled, pacijentima izgleda preostaje da budu brži jedni od drugih kad se otvore famozne “liste čekanja”. Ili, ako imaju dovoljno novca, da svog specijalistu potraže u nekoj privatnoj ambulanti. I to je sumorna slika crnogorskog zdravstvenog sistema danas…
