„Ambasadori” - na stipendijama

1901studentiPOCETNACrnogorskim studentima na raspolaganju su mnogi programi koji nude mogućnost studiranja u inostranstvu. Nataša Lješević i Ksenija Martinović, sagovornice Portala Analitika, iskoristile su stipendije za koje su se prijavile i dio svog školovanja provele u inostranstvu. Boravak i studiranje u inostranstvu ocjenjuju kao neprocjenjivo iskustvo i ohrabruju kolege da se obavezno prijave za neki od programa, iako je proces apliciranja ponekad težak i zahtjevan.

Objavljeno: 18. 01. 2013 - 23:07 Promjenite veličinu teksta: A A A
„Ambasadori” - na stipendijama

 

Nataša Lješević i Ksenija Martinović dio svojih studija provele su u inostranstvu, boraveći po osnovu programa razmjene. One za Portal Analitika pričaju o svojim iskustvima, što im je donio odlazak na univerzitete van naše zemlje, i kakva iskustva i impresije nose.

Crnogorski studenti na raspolaganju imaju nekoliko međunarodnih programa razmjene kao što su: ERASMUS Mundus programi (u koje spadaju Join EU SEE, Basileus i EUROWEB), zatim Centralnoevropski program za univerzitetsku razmjenu (CEEPUS), Program Mediteranske kancelarije za mlade – MOY i Go Styria. Stipendije za studiranje u inostranstvu nude i ambasade pojedinih zemalja: Turske, Italije, Rumunije, Slovenije, SAD-a i dr.

I Nataša i Ksenija kažu da je - uprkos poteškoćama sa kojima su se susrijetale - riječ o velikom životnom iskustvu koje preporučuju svima. Proces apliciranja jeste zahtjevan i zahtijeva i vrijeme i strpljenje.1901natasaljeskovic

Istrajnost i upornost najvažniji za dobijanje stipendije: Nataša Lješević, studentkinja Fakulteta političkih nauka u Podgorici,  provela je dva semestra na Masarik Univerzitetu u Češkoj. Nataša je stipendiju dobila preko Join EU-SEE projekta studentske razmjene koji finansira Evropska komisija. S obzirom na to da u Podgorici studira na studijskom programu Međunarodni odnosi, odlučila se za socijalne studije na Univerzitetu koji ima dugu tradiciju i veliki broj stranih studenata.

„Svi profesori su odlično govorili engleski jezik, bili veoma ljubazni i predusretljivi. Veliki broj profesora je dolazio sa drugih evropskih univerziteta. Predmeti na studijama su bili drugačiji od programa u Crnoj Gori kao i sama organizacija, sistem rada i dobijanja ocjena se razlikuje od našeg sistema“,govori o svom iskustvu ova dvadesetodvogodišnjakinja.

Proces prijave za razmjenu Nataša smatra komplikovanim i zahtjevnim, ali takođe dodaje da je sve izvodljivo uz pomoć koordinatora sa Rektorata UCG i koordinatora Univerziteta Crne Gore koji će vam izaći u susret i pružiti potrebne informacije i pomoć. Lješević takođe upozorava da „treba obratiti pažnju na odabir predmeta koji su slični onima na domaćem fakultetu, kako bi položeni ispiti nakon povratka u Crnu Goru bili prihvaćeni“.1901ksenijaurimu

Organizacijom i odnosom Masarik Univerziteta prema stranim studentima, Nataša je izuzetno zadovoljna.

„Po dolasku imali smo orijentacionu nedjelju koja mi je značajno pomogla da se snađem u novom i nepoznatom gradu. Pružena nam je pomoć i instrukcije sto se tiče dalje dokumentacije.“ kaže ova  mlada Podgoričanka.

O predusretljivosti organizatora sa Univerziteta u Brnu, govori i činjenica da su strani studenti dobili savjete o „životu u Brnu, događajima i mjestima koje treba posjetiti“. Orijentaciona nedjelja bila je prilika i da se studenti iz različitih zemalja međusobno upoznaju. “Na Univerzitetu postoji određeni broj predmeta koji su dostupni na engleskom jeziku. Za zainteresovane studente postojala je mogućnost učenja češkog jezika. Organizovan je i veliki broj vanškolskih aktivnosti, za koje je zadužen Međunarodni studentski klub IESN. Oni okupljaju studente i organizuju putovanja, zabavne večeri, posjete pozorištu, operi i tako dalje,“ kaže ona.

Studentski život u „srcu“ Evrope: Slobodno vrijeme Nataša je uglavnom koristila za putovanja i upoznavanje kulture pojedinih evropskih gradova.

-Češka je srce Evrope i veoma je jednostavno putovati iz nje, autobusom, željeznicom ili niskobudžetnim avio kompanijama. Tako sam posjetila Prag, Beč, Pariz, Barselonu, Minhen, Milano - priča Nataša I napominje da se u slobodno vrijeme družila sa ljudima koje je tamo upoznala, i bavila za nas neuobičajenim aktivnostima - klizala na ledu i pratila hokej – veoma popularni sport u Češkoj. Kaže da je postala vatrena navijačica hokej ekipe “Brno”.

Stipendijom koju je dobila veoma je zadovoljna i kaže da joj je bila dovoljna za lijep život, s obzirom da stipendija koju daje Join EU-SEE iznosi 1.000 eura mjesečno, mada smatra da u nekim susjednim državama ova suma ne bi bila dovoljna.1901natasaljeskovic2

Nataša se za studije u inostranstvu odlučila kako bi iskusila život studenta na fakultetu koji ima dugu tradiciju, da bi se osamostalila, kao i da bi upoznala nove ljude.

„Život u stranoj zemlji je uticao na moj karakter, proširivanje vidika i jasno definisanje mojih ciljeva u profesionalnom smislu.  Za mene je godina dana koju sam provela u Češkoj nezaboravna i to je iskustvo koje preporučujem svima,“ zaključuje Nataša.

Studentski život u „vječnom“ gradu: Ksenija Martinović, takođe studentkinja Fakulteta političkih nauka UCG, preko Basileus programa provela je jednu akademsku godinu na poznatom rimskom Univerzitetu „La Sapienza“. O svom jednogodišnjem iskustvu studiranja u Rimu govori kao o spoju i dobrih i loših iskustava, ali svakako i izuzetno vrijednom životnom iskustvu.

Dodaje kako za studente koji su poput nje došli iz inostranstva, nije bilo posebno organizovanih programa te da su nastavu pratili kao i redovni studenti ovog poznatog Univerziteta. Kako joj slobodno vrijeme nije bilo organizovano, trudila se da što više izlazi, šeta i, naravno, putuje. Smještaj je sama obezbijedila, jer joj program preko kojeg je stigla u „vječni“ grad nije  nudio mogućnost stanovanja u studentskom domu, s obzirom da su mjesečna primanja koja je dobijala bila dovoljna za privatni smještaj.

„Stipendija je bila sasvim dovoljna. Pokrivala je troškove univerziteta, povratnu kartu, osiguranje i mjesečna primanja od 1.000 eura u trajanju od 10 mjeseci odnosno tokom perioda razmjene“ rekla je za Portal Analitika ova dvadesetdvogodišnja Podgoričanka.

Podrška profesora izostala: Ukoliko razmišljate da studirate na nekom od svjetskih univerziteta, Ksenija, takođe preporučuje da se obrati pažnja na predmete, čiji će položeni ispiti, nakon povratka u zemlju biti priznati ovdje.1901ksenijaidrugarice

„Takođe, potrebno je provjeriti zahtjeve univerziteta za koji želite aplicirati, pri čemu posebno mislim na znanje jezika“ dodaje ona.

Odnos prema međunarodnim studentima, po mišljenju Ksenije, zavisi od zemlje u kojoj se odlučite da studirate, ali takođe i od programa preko kojeg se nađete na razmjeni.

„U mom konkretnom slučaju, odnosno u slučaju Rima i Basileus programa, bio je organizovani informativni sastanak i na tome se manje - više završio doček,“ objašnjava sagovornica Portala Analitik ali I  naglašava daje  podrška  profesora i studentske službe izostala, tako da se ostatak vremena sama snalazila, i na predavanja išla kao i redovni studenti.

Za studije u inostranstvu Ksenija se odlučila iz više razloga, iz želje za upoznavanjem druge kulture, još ranije oduševljenje „vječnim“ gradom, kao i želja za usavršavanjem jezika.

„Uz sve to, studirati na poznatoj „La Sapienzi“ svakako je bio najveći podsticaj“, rekla je Martinović.

Razmjena iskustava i znanja, kao i korisnih informacija: Crnogorski studenti su se i sami organizovali kako bi pružili podršku jedni drugima, i podijelili iskustva i znanje koje posjeduju.

„U principu, fakulteti na kojima mi studiramo imaju dugogodišnju praksu dočekivanja stranih studenata, te su kako profesori tako i studenti uvijek predusretljivi i ljubazni. Ovo se naročito odnosi na studente koji se nalaze na programima razmjene kao što je Erasmus, gdje je čitav boravak studenata isplaniran i pun događaja, druženja, žurki itd.“ kaže za Portal Analitika PR  OMSA-e (Organisation Montenegrins Studying Abroad odnosno Organizacije crnogorskih studenata koji studiraju u inostranstvu) Milena Stanković.1901milenastankovic1

I sama Milena, je prve dvije godine studirala na Univerzitetu Pjer i Marija Kiri, a zatim u „Ecole Normale Supérieure“ u Parizu. Mišljenja je da se doček naših studenata razlikuje od fakulteta do fakulteta, ali i od države u kojoj se studira. Dodaje da su Crna Gora i njeni studenti izuzetno zanimljivi domaćinima.

“Onima koji život provode u milionskim metropolama je prosto neshvatljivo da naša zemlja  ima svega 620 hiljada stanovnika, manje čak i od prosječnog predgrađa Pariza“.

Prednosti studiranja u svjetskim metropolama: Programi i aktivnosti, prema riječima Stanković, zavise od konteksta studiranja, ali i od samog studenta. Dodaje  i da studenti koji studiraju u inostranstvu slobodno vrijeme provode kao i drugi studenti odmarajući se i zabavljajući.

„Život u velikim gradovima pruža mnoge mogućnosti. Odlazak u pozorište, operu, muzej, biblioteku, bioskop, sve je to na dohvat ruke i svake večeri ima nešto novo da se vidi“ kaže  Milena i dodaje da onaj ko se odluči da studira u inostranstvu prije svega treba da se osloni na „samopouzdanje i strpljenje, ali i veliku želju za avanturom“.

„Na snalaženje je uvijek lako gledati kada se gleda unazad. Kad prođe period papirologije, obaveza oko upisa,  nalaženja smještaja i slično, sve krene samo od sebe. Upravo u tim situacijama se možemo naći pri ruci novim studentima“, kaže Milena.

Iskustva naših studenata govore da su stipendije koje dobiju preko programa razmjene uglavnom dovoljne da pokriju troškove za život, a ponekad ostane i za džeparac. Neki od studenata su otišli u sopstvenoj režiji  i to je, kako tvrde, izvodljivo uz mali trud ili poslić sa strane, kao što je davanje privatnih časova, čuvanje djece, rad u kafićima, bibliotekama i slično.

Ambasadori Crne Gore: Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu, formirana je u cilju pospješivanja komunikacije između crnogorskih studenata koji se nalaze u inostranstvu, kao i uspostavljanja komunikacije sa ambasadama, ministarstvima, univerzitetima i slično, i postoji od decembra 2011. godine.

„Zahvaljujući bazi podataka i našem sajtu (www.omsa.me), kao i Fejsbuk stranici, naši članovi su povezani i redovno se organizuju okupljanja i zajednička druženja“ istakla je Milena Stanković i zaključuje: „Članovi naše organizacije su jako dobri ambasadori svoje zemlje u inostranstvu: nalazimo se na više kontinenata, studiramo na različitim poljima i to na prestižnim svjetskim univerzitetima. U globalu, smatramo da mladi u Crnoj Gori koji su ikad razmišljali da dio studija provedu u inostranstvu to treba i da urade jer u 21. vijeku svijet ne čeka ni na koga i svaku priliku treba zgrabiti. Crnoj Gori kao zemlji u procesu evropskih integracija biće potrebna sva iskustva iz inostranstva koja može da dobije, a najbolji kadrovi za to su upravo naši mladi perspektivni ljudi“.1901milensdtsnkovic2

Kako mi dočekujemo studente iz inostranstva: Prema riječima Biljane Mišović iz sektora za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete i sporta, u prosjeku godišnje u Crnoj Gori studijski boravi oko 50 stranih studenata u okviru programa saradnje.

„Tokom boravka u Crnoj Gori studentima je obezbijeđen smještaj, ishrana, zdravstveno osiguranje i finansijska podrška za troškove života“ kazala je za Portal Analitika Mišović.

Studenti se mogu obratiti za pomoć i informacije kako Ministarstvu prosvjete i sporta, tako i Univerzitetu Crne Gore, u zavisnosti od toga u čijoj je nadležnosti program preko kojeg borave u Crnoj Gori.

„Strani studenti, ukoliko poznaju crnogorski jezik mogu  da prate nastavu i polažu ispite na crnogorskom jeziku. Za one koji ne govore crnogorski jezik obezbijeđena je literatura na engleskom jeziku i polaganje ispita na engleskom jeziku“ rekla je programima za strane studente Mišković iz sektora za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete i nauke.

Kako su i istakle naše sagovornice život i studiranje u inostranstvu ima i prednosti, ali i mana. Ipak sve ocjenjuju da je studiranje vani vrijedno životno iskustvo koje treba iskusiti uprkos naizgled teškom i zahtjevnom procesu apliciranja za stipendije za određene programe. Mogućnosti su velike i dostupne, samo ih treba na pravi način iskoristiti.

Kristina ĆETKOVIĆ

 

 

Komentari: 0

Novi komentar