Studija

Stariji od 40 godina da rade tri dana sedmično

Nedavna studija otkrila je da ljudi stariji od 40 godina rade najbolje kada rade samo tri dana u nedjelji. Ovo je rezultat studije sprovedene na 3.000 zaposlenih muškaraca i 3.500 zaposlenih žena.
Objavljeno: 20. 11. 2017 - 12:16 Promjenite veličinu teksta: A A A
Stariji od 40 godina da rade tri dana sedmicno

Istraživači su zaključili da se kognitivna učinkovitost sredovječnih ljudi poboljšala kada su radili do 25 sati nedjeljno. S druge strane, performanse su se smanjile kada je u nedjelji prošlo više od 25 sati rada, zbog uticaja umora i stresa.

Ova studija (koja je objavljena u Melbourne Institute Worker Paper) uključivala je niz kognitivnih testova. Uključivala je 3.000 muškaraca i 3.500 žena iz Australije, čije su radne navike analizirane.

Testirana je sposobnost učesnika da glasno pročita riječi i recituje spisak brojeva. Mjerila se njihova sposobnost pamćenja, sposobnost razmišljanja koja je uključivala izvršno razmišljanje, apstraktno razmišljanje i memoriju.

Zaključeno je da oni koji rade 25 sati nedjeljno imaju najbolje rezultate, dok su rezultati onih koji rade 55 sati bili lošiji čak i od nezaposlenih učesnika.

"Mnoge zemlje će povisiti starosnu granicu u kojoj ljudi mogu da podnesu zahtjev za penziju. To znači da sve više ljudi nastavlja da radi u kasnijim fazama svog života", ističe profesor Kolin Mekenzi sa Univerziteta Keijo, jedan od tri autora studije.

Stepen intelektualne stimulacije može da zavisi od radnog vremena. Rad može biti mač sa dvije oštrice, jer može da stimuliše aktivnost mozga, ali istovjetno dugo radno vrijeme može da uzrokuje umor i stres, što može da ošteti kognitivne funkcije.

Istakli smo da su razlike u radnom vremenu važne za održavanje funkcionisanja kognitivnih funkcija kod sredovječnih i starijih odraslih osoba. To znači da bi, u srednjem i starijem dobu, radni dio vremena mogao da bude djelotvoran u održavanju kognitivne sposobnosti.

Razlog zbog kojeg je rad više od 30 sati nedjeljno štetan za mozak, dok je manje sati rada dobro, još nije jasan. Mekenzi opisuje rad kao mač sa dvije oštrice.

"Dok posao može da stimuliše aktivnost mozga, dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije. Rad s punim radnim vremenom (40 sati) još je bolji u smislu održavanja kognitivnog funkcionisanja, ali ne povećava pozitivne učinke rada”, napominje.

Važno je napomenuti da će se rezultati vjerovatno razlikovati od države do države i zavisno od godišnjih odmora. Vrlo je teško kontrolisati sve faktore koji doprinose konačnim rezultatima takve studije (uključujući i odabir oko radnog vremena i vrste rada), ali svakako je puno radno vrijeme do starosti od 67 godina - neprivlačno.

Vlade bi trebalo da uzmu u obzir ove podatke, kako bi razmislile i o godini odlaska u penziju, piše Atma.

Komentari: 3

81876

20. 11. 2017 - 12:44

nego što da je sreće!
ljubitelj budala

20. 11. 2017 - 14:37

Da je sreće srijeda bi bila neradni dan. Produktivnost bi višestruko porasla. Ne bi se čekao petak kao ozebli sunce. Niti bi se ponedeljkom osjećao umor od vikenda. Dva dana radiš, dan ne radiš, dva dana radiš, dva dana ne radiš i prođe sedmica. Ps.(pa kad bi morali da radimo od 07 do 17)
Bukovik

21. 11. 2017 - 16:02

Što im ne dadnu da rade samo jednom mjesečno, a ovi sa četirides i pet da idu u staračku penziju!?
Novi komentar