Bošković zatražio da sporazumno prizna krivicu

Osnivač preduzeća „Melgonia Primorka“ Nebojša Bošković, koji se tereti da je sa još četrnaest bivših i sadašnjih državnih službenika zloupotrijebio ovlašćenja, zatražio je sporazumno priznanje krivice – saznaje Pobjeda.

Objavljeno: 21. 04. 2017 - 06:32 Promjenite veličinu teksta: A A A
Boskovic zatrazio da sporazumno prizna krivicu

Bošković je juče ponovo saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu po krivičnoj prijavi koja je podnijeta protiv petnaest osoba koje se terete da su zloupotrijebile ovlašćenja prilikom dodjele državne pomoći preduzeću „Melgonia Primorka“.

Nalog

Prema saznanjima Pobjede, Tužilaštvo je donijelo naredbu o sprovođenju istrage. Bošković se, prijavom Tužilašva, tereti da je sa bivšim direktorom NLB Črtomirom Mesaričem bio na čelu kriminalne organizacije. U srijedu u ranim jutarnjim satima osim Boškovića uhapšeno je jedanaest osoba a izdat je nalog za privođenje još tri povezana lica.

Na spisku osumnjičenih je generalni sekretar Zajednice opština Crne Gore Refik Bojadžić, nekadašnji član borda direktora Elektroprivrede Boris Bušković, direktor „Melgonie“ Mile Marković, vlasnica kompanije ,,Krisma trejd“ Biljana Bošković, izvršni direktor „Krisma motors“ Svetozar Marković i izvršni direktor „Melgonia Primorka“ Vinko Marović. Krivičnom prijavom obuhvaćeni su i službenici Ministarstva finansija Šefika Kurtagić, Mitar Bajčeta, Sonja Bećović, službenik u Ministarstvu poljoprivrede Darko Konjević, Irena Mijanović i Vukica Perović.

Njima je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog mogućeg uticaja na svjedoke i okrivljene, opasnosti od bjekstva i zbog težine krivičnog djela za koje se sumnjiče. Oni će danas biti privedeni sudiji za istrage, koji će se izjasniti o pritvoru.

Saslušanje

Na spisku osumnjičenih su i savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Briselu Predrag Stamatović, bivši direktor NLB banke Črtomir Mesarič. Specijalno tužilaštvo izdalo je nalog za njihovo hapšenje, ali su oni za sada nedostupni našim organima.

Kako je Pobjedi potvrđeno iz više izvora, jedanaest osumnjičenih su pred specijalnim tužiocima Mirom Samardžić, Sašom Čađenovićem i Sanjom Jovović negirali optužbe za zloupotrebu službenog položaja i pripadnost kriminalnoj organizaciji. Direktor preduzeća „Melgonia Primorka“ Vinko Marović je, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, ispričao da na račun kompanije kojom je upravljao „nije legao ni cent od iznosa koji je Vlada odobrila na ime državne pomoći“.

On je ustvrdio da je „Melgonia“ bila u stečaju te da su cjelokupna imovina i bankovni račun bili blokirani. Otvoren je stečajni račun kojim je, kako je kazao, upravljao stečajni upravnik Ostojić. Tužilaštvo se nakon hapšenja oglasilo saopštenjem u kojem su naveli da je grupa formirana 2008. godine u Podgorici i Baru u cilju sticanja nezakonite dobiti.

- U djelovanju su koristili poslovne strukture Ministarstva finansija Crne Gore, u kojima su pojedini pripadnici kriminalne grupe obavljali službene dužnosti, kao i privredne strukture pravnih lica, u kojima su neki pripadnici kriminalne grupe obavljali poslove odgovornih lica – pojasnili su iz Tužilaštva.

Stamatović obavijestio tužilaštvo da će doći

Predrag Stamatović se, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, javio Specijalnom državnom tužilaštvu i saopštio im da će doći. Stamatović je savjetnik u ambasadi Crne Gore u Belgiji. On je 2015. godine dao izjavu Centru bezbjednosti Podgorica u okviru izviđaja u slučaju „Primorka“.

DPS: Zlonamjerno tumačenje odluka Vlade

U Reagovanju Demokratske partije socijalista, povodom novinskih napisa u slučaju „Primorka“ u kojima se optužuje Vlada Crne Gore i njen tadašnji predsjednik Milo Đukanović da je bila navodni pokrovitelj „krađe novca građana“, istakli su da odbacuju takve optužbe.

- Jedini motiv Vlade za davanje garancija „Primorki“ i drugim preduzećima je bio da se pravovremenom reakcijom pokuša na najbolji način zaštititi ekonomski interes Crne Gore i njenih građana. Osnovni cilj je bio da se riješi problem „Primorke“ i zaposlenih, koji je tada trajao, već 10 godina. Vlada je, znači, to činila i u mnogim drugim prilikama, uvijek sa istim motivom, nikako onim koji zlonamjerni dio javnosti pokušava predstaviti kao namjeru krađe novca građana – navodi se u saopštenju. Podsjetili su da su u vremenu krize takve poteze povlačile sve odgovorne vlade, a ne samo crnogorska.

- Kao što je predsjednik Vlade tada naglasio na premijerskom satu, uvijek je moguće razgovarati o pitanjima objektivne ili subjektivne odgovornosti, ali bi kao odgovorni ljudi trebali da imamo u vidu kontekst u kojem se to događalo i kojem su odobravane takve garancije – kazali su iz ove partije. Iz DPS-a ističu da ukoliko je u realizaciji vladinih odluka bilo eventualnih propusta i nezakonitih radnji, o tome treba da odluče nadležni državni organi. (Pobjeda)

Komentari: 2

Superhik

21. 04. 2017 - 12:11

Kakva sad krivica kad je DPS rekao da se radilo o zaštiti ekonomskog interesa Crne Gore? Tja, pa nije njihova greška što kao svaka odgovorna vlast garantuju za milione, a niti znaju kome, niti prate šta on radi sa tom sićom. Jesu li građani dali pare za propale garancije - jesu. Jesu li se bunili - nisu. Šta se sad tužilaštvo izmotava i hapsi ove što su radili u interesu građana? Tačno sam znao da će nas evropske integracije dovesti dotle da moramo da žrtvujemo naše časne i stručne kadrove.
@

21. 04. 2017 - 12:34

KAD SE BUDETE DOGOVARALI O PRIZNANJU KRIVICE ZAMOLI TE IH LIJEPO DA VRATE SVE PARE
Novi komentar