Bela TAR: Nacionalizam je sramota Evrope

Posljedice nacionalizma nisu prisutne samo u Sarajevu ili na prostoru bivše Jugoslavije. Ako danas pogledate mapu Evrope, Poljska je recimo u velikoj krizi. Takođe, situacija u Holandiji bila je veoma opasna. I zato treba da držimo fige za Francusku... Takve stvari nisu šala, kaže za Portal Analitika čuveni mađarski umjetnik Bela Tar

Objavljeno: 21. 03. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Bela TAR: Nacionalizam je sramota Evrope

Jedan od najpoznatijih filmskih stvaralaca današnjice, mađarski reditelj Bela Tar bio je protekle subote gost Boka Art Film Festivala – BAFF. U nešto drugačijem ambijentu – umjesto Kotora program je održan u Podgorici – publika je imala rijetku priliku da pogleda njegov nagrađeni film „Verkmajsterove harmonije“ a zatim čuje što još ima da kaže ovaj izuzetan umjetnik.

U Crnu Goru stigao je na poziv programskog urednika i organizatora BAFF-a, Stefana Boškovića. Reditelj filmova „Sotonski tango“, „Torinski konj“, „Autsajder“, „Magbet“, „Ljudi iz predgrađa“, te „Almanah jeseni“. Dobitnik Srebrnog medvjeda za režiju na Berlinalu, nagrade Američke kinematografske fondacije, govorio je pred zainteresovanim auditorijumom o mnogim aspektima sedme umjetnosti. U centru pažnje bili su njegovi filmovi i umjetnička poetika, preporuke mladim stvaraocima da novac ne smije biti izgovor za nerad.

- Postoji nevjerovatno mnogo festivala. Ali, ja idem samo na mjesta koja sam odaberem. Nekada odlazim vrlo daleko, ali zato što smatram da moje prisustvo može pomoći ljudima... Ipak, mnogo je onih koji zaista nisu interesatni za mene. Dakle, sve se kreće iz krajnosti u krajnost - kazao je poznati reditelj.

Tar za Portal Analitika, pak, govori o umjetnicima iz malih sredina, te velikim potresima u današnjoj Evropi.

- Mislim da je nacionalizam sramota i zasigurno jedna velika opasnost za Evropu. Uostalom, populizam i nacionalizam su tokom istorije izazvali mnogo, mnogo problema - dodao je on.

2103belat4

ANALITIKA: Iz velike ravnice Mađarske stigli ste u planinsku Crnu Goru. Kako se osjećate ovdje?

TAR: U Crnu Goru sam stigao u petak poslije podne, što znači da sam ovdje tek 24 časa, a odlazim već sjutra. Iskreno, ne znam baš ništa o Crnoj Gori, mada to zvuči glupo. Inače, navikao sam svakako na planine, jer sam u Sarajevu živio četiri i po godine. Uz to, sličan je jezik i zato postoji mnogo toga što mi ovdje izgleda poznato.

ANALITIKA: Kako se dogodilo to da dođete u našu zemlju? Što je Bošković rekao da bi vas ubijedio da stignete ovdje?

TAR: On je samo bio iskren. Rekao mi je da sam potreban nekim ljudima ovdje... I kako to da odbijem? Ako sam nekome potreban, ja moram da dođem.

2103belat2

ANALITIKA: Mnogi ljubitelji sedme umjetnosti dugo su čekali da se pojavite na jednom ovdašnjem festivalu, makar samo na dan. Da li smatrate da danas u svijetu postoji previše ili premalo filmskih festivala?

TAR: Mislim da postoji nevjerovatno mnogo festivala. Ali, ja idem samo na mjesta koja sam odaberem. Nekada odlazim vrlo daleko, ali zato što smatram da moje prisustvo može pomoći ljudima. Tako sam, recimo, bio predsjednik žirija prvog kurdskog nezavisnog filmskog festivala u Iraku. Osjećao sam da moram da odem i to sam učinio. Ipak, mnogo je onih koji zaista nisu interesatni za mene. Dakle, sve se kreće iz krajnosti u krajnost.

ANALITIKA: Crna Gora, iako veoma mala, je zemlja puna umjetnika. Pa ipak, rijetko imamo priliku da budemo kako gosti, tako i domaćini poznatim umjetnicima. Na koji način oni mogu sebe da predstave svijetu?

TAR: Jezik umjetnosti je istinski međunarodni jezik. Umjetnici se uvijek pronalaze i upoznaju, ali u tome ulogu ne igra veličina zemlje iz koje dolaze. Jedino je bitan obim snage koju nose ti ljudi. Zato zaista nije važno koliko je Crna Gora velika. Ako možete da ostavite dovoljno dubok trag, nije bitno odakle ste.

2103belat1

ANALITIKA: Znači, poput likova iz Vaših filmova - onih malih ljudi koji ostavljaju trag i u teškom okruženju, koji i tada imaju nešto da kažu. Što ste Vi željeli da kažete svojim filmovima?

TAR: Ja sam prije šest godina potpuno prestao da snimam filmove. Sada vodim filmsku školu, koja je uspješna. U januaru je otvorena i moja velika izložba „Till the End of the World“ (Do kraja svijeta) u Amsterdamu. I sve dok ne budem ponovo imao nešto da kažem, neću raditi ništa! Ali, ni tada to sigurno neće biti filmom sa 35-milimetarske kamere, niti nešto drugo što će publika gledati u bioskopima.

Uvijek morate naći vlastiti način na koji se izražavate. U onome što radite treba da iznesete stav o svemu. Stav o životu, način na kako vidite stvari oko sebe i na njih reagujete, ostaje ono najbitnije u svakom vremenu.

ANALITIKA: „Tramp je sramota SAD, Orban je sramota Mađarske, Le Pen je sramota Francuske“. Ovim riječima ste prošle godine govorili o nacionalizmu i oštro osudili sve ono što se i danas događa u Evropi.

TAR: Problem nastaje kada ljudi nemaju život u pravom smislu te riječi, kada ne dobijaju pravu priliku. U tom slučaju, populizam može značajno da prevlada a, samim tim, i nacionalizam uz sve odvratno što sobom nosi. Mislim da je nacionalizam sramota i zasigurno jedna velika opasnost za Evropu. Uostalom, populizam i nacionalizam su tokom istorije izazvali mnogo, mnogo problema.

2103belat3

ANALITIKA: U Sarajevu ste, pak, bili u prilici da svjedočite još uvijek vidnim posljedicama rata koji je tokom devedestih godina izazvao nacionalizam na prostorima nekadašnje Jugoslavije.

TAR: Pa, u Sarajevu, kao i bilo gdje drugo, postoje ljudi koji su glupi i oni koji su pametni i imaju osjećaja za druge. Ipak, ne možete da govorite na čijoj su strani primjenjujući jednostavne podjele. Zato ne želim o tome da sudim.

Posljedice nacionalizma nisu prisutne samo u Sarajevu ili na prostoru bivše Jugoslavije. Ako danas pogledate mapu Evrope, Poljska je recimo u velikoj krizi. Takođe, situacija u Holandiji bila je veoma opasna. I zato treba da držimo fige za Francusku... Takve stvari nisu šala.

Evropa mora da ostane Evropa i evropska kultura mora da ostane multikulturalna. Lično, ne vjerujem u one „monolitne“ kulture, niti u bilo kakav drugi oblik izolacije - kada odbijate sve što dolazi spolja, sa strane.

ANALITIKA: Da li Vas ponovo možemo očekivati u Crnoj Gori?

TAR: Pa, odselio sam iz Sarajeva i više nisam tako blizu. Ali, vidjećemo.

Kristina JERKOV

Foto: BAFF/I.Čojbašić, KIC/D.Murseljević

Komentari: 4

barometar

21. 03. 2017 - 14:25

O nacionalizmu treba najbolje da znaju Srbi,u 90tim moro si ici 50 km da bi naso nekog od srba da misli drugacije a to je da njih svako mrzi i da njma niko nije ravan..Prisvoili su EX-Yu i trebalo je samo da se oni pitaju a posto to nije moglo nikako proći poslo se silom.Navedeni i zavedeni u mirisu baruta i krvi vidjeli su drugu sliku stvarnosti.Sada bi da se vrate na pocetak 1990 ali vrijeme je ucinilo svoje jer sada ima i drugih nacionalizama.
Baro

21. 03. 2017 - 17:38

Dje si ti prijatelju otisao,nije ovo taj clanak
barometar

21. 03. 2017 - 18:56

Vidi ko je sve u Europi i sve ove godine o nacionalizmu..Balkan je nesto utico i na west EU..
dje ste, foliranti!

22. 03. 2017 - 11:54

Bravo za brisanje, tj. nepustanje jucerasnjeg komentara o nacionalizmu koji vi u Analitici gajite. Bravo, junaci. Ajde malo citirajte Kiša, da se još malo samozavaravate.
Novi komentar