NOVOVIĆ: Crna Gora i društvo znanja

novovicok
U informacionom društvu konkurentska prednost radne snage biće upravo znanje. Formiranjem Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, Vlada Crne Gore je jasno artikulisala svoju želju za izgradnjom informacionog društva i sitematizovala svoje ambicije u tom pravcu.

Piše: Radule NOVOVIĆ

Objavljeno: 24. 01. 2014 - 12:55 Promjenite veličinu teksta: A A A
NOVOVIC: Crna Gora i drustvo znanja

 

U kontekstu ovih stremljenja, poseban akcenat stavlja se na to da se komunikacija na relaciji građanin – država učini što jednostavnijom i intenzivnijom, uz korišćenje modernih tehnologija.  Upravo u ovom kontekstu, od velike je važnosti aktuelni projekat “ECDL za digitalnu Crnu Goru”, koji podrazumijeva obuku 3 500 državnih službenika   (dakle, zaposenih u sudstvu, prosvjeti i ministarstvima) za rad na računaru po evropskom i međunarodnom - ECDL standardu. Informatički pismena državna uprava preduslov je modernog društva. Odnos na ovoj relaciji, razvojem  informatičkih vještina zaposlenih u insititucijama koje, u određenoj mjeri, predstavljaju i servis građana Crne Gore, u budućnosti će biti znantno poboljšan.

Važnost informatičkog opismenjavanja: Međutim, informatičko opismenjavanje takođe je važno u kontekstu sticanja individualnih vještina i kompetetivnosti na tržištu rada i svakako predstavlja jedan od segmenata, relativno novog, koncepta cjeloživotnog učenja, koji je opšteprihvaćen trend u modernom svijetu, a nailazi i na sve više uvažavanja u Crnoj Gori. Tema obrazovanje i informatika jeste tema koja se može posmatrati kroz različite prizme. Isto tako, ovo je jedna od tema o kojima, čini nam se, znamo sve ili mnogo toga, a onda nas iskustvo i svakodnevni rad znaju itekako demantovati.  Svakako, ono u čemu ćemo se svi složiti jeste činjenica da je jedna od važnih poluga podizanja nivoa konkurentnosti radne snage u vremenu u kojem mi živimo svakako sticanje što kvalitetnijih znanja iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, s jedne strane i korišćenje tih tehnologija za sticanje znanja, s druge strane. U informacionom društvu konkurentska prednost radne snage biće upravo znanje. Savremene tehnologije, naročito internet, učinile su naš život, pa samim tim i proces obrazovanja mnogo kompleksnijim i drugačijim od tradicionlanih modela učenja, odnosno školovanja.

Da li se moderne tehnologije dovoljno koriste: Međutim, u tom obilju mogućnosti, često se nameće pitanje da li se te mogućnosti dovoljno koriste i da li se koriste na pravi način?  I još jedno važno pitanje: da li je u dovoljnoj mjeri razvijena svijest o značaju edukacije kroz korišćenje resursa koje nude moderne tehnologije?

Pojam informatičke pismenosti, već nekoliko godina, figurira kao neizostavan segment ukupnog obrazovanja jedne osobe. On se može posmatrati dvojako: u užem i širem smislu.  Ako ga posmatramo u užem smislu, onda ovaj pojam podrazumijeva poznavanje osnova rada na računaru, odnosno korišćenje osnovnih računarskih programa koji se upotrebljavaju u svakodnevnom radu. Međutim, naročito u novije vrijeme, čini se da je ovakvo shvatanje pojma informatičke pismenosti preusko. Na to ukazuje i dosadašnje iskustvo, ali i zahtjevi koje pred nas stavlja savremeno vrijeme. Naime, poznato je da imamo primjera da, recimo, neki ljudi odlično barataju aplikacijom koja im je neophodna za svakodonevni rad, za koji su obučeni, ili programima za upražanjavanje različitih vidova zabave na internetu, ali zato ne koriste nijedan drugi program, recimo ne znaju poslati mail. Ovakvih primjera ima dosta. Upravo zato se pojam informatičke pismenosti mora posmatrati mnogo šire, odnosno sveobuhvatnije. Tim prije što je Crna Gora snažnim koracima krenula ka izgradnji informacionog društva, a za njegovo postojanje jedan od najosnovnijih postulata jeste upravo široko korišćenje savremenih tehnoloških dostignuća od strane što većeg broja građana, odnosno zaposlenih u svim društvenim i privrednim djelatnostima.

Drakerova teorija znanja: Govoriti danas o obrazovanju, o obrazovanosti, samim tim i o zaposlivosti, a ne podrazumijevati pod tim dobro informatičko obrazovanje je besmisleno. Tim prije što smo savremenici epohe izuzetno intenzivnog tehnološkog razvoja u svim djelovima naše planete. Razumije se,  mi niti smo, niti smijemo biti van tih tokova, jer bi to bilo pogubno za razvoj našeg društva, svih njegovih segmenata.  Novo društvo, društvo u kojem mi živimo često se naziva društvo znanja. Ima za to više razloga, a Piter Draker, jedan od najvećih teoretičara novog društva, kaže da su tri osnovne karakteristike znanja ove: Nekontrolisano širenje, jer znanje se prostire i putuje lakše i od novca;Vertikalna pokretljivost, jer znanje je dostupno svima, preko formalnog obrazovanja koje se relativno lako stiče;

Potencijal za neuspjeh kao i za uspjeh, jer znanje je neophodno za posao i gotovo svako može da ga pribavi i koristi kao „ sredstvo rada“, ali ono ne garantuje svakom uspjeh.“

Čini se da tek u posljednje vrijeme, ali i dalje u nedovoljnoj mjeri, ove odrednice, a naročito posljednja, postaju jasnije našim ljudima, onima koji se nalaze na tržištu rada Crne Gore.

Itekako je važno da se ciljevi i pojmovi informacionog društva, društva znanja, odnosno informatičke ekonomije u našoj zemlji što prije shvate i prihvate od što većeg broja ljudi, kako onih koji su već zaposleni, tako i onih koji su u procesu školovanja. Zvuči kao floskula, ali zaista ono što je u ovom trenutku najbitnije, a naročito u narednim godinama, jeste sticanje kvalitetnog znanja, kako bi pojedinac bio što uspješniji u utakmici, vrlo živoj, na tržištu rada novog društva – informacionog društva.

Bez savremenih tehnologija nema savremenog života: Da zaključim: bez korišćenja savremenih tehnologija ne može se zamisliti savremeni život i rad. Razumije se, da bismo mogli koristiti sve benefite koje nude ove tehnologije moramo njima ovladati. Zato je, u smislu podizanja konkurentnosti radne snage, permanentno potrebno raditi na podizanju nivoa informatičke pismenosti. Sa druge  strane, ono što je posebno važno,  potrebno je raditi na podizanju svijesti naših građana o važnosti korišćenja informacionih tehnologija. Ponekad se, iz prakse, stiče utisak da se moderna tehnološka rješenja u većoj mjeri koriste za zabavu, nego za rad ili edukaciju. I u tom pravcu je potrebno raditi jer moderne tehnologije mogu služiti i služe za zabavu ili komunikaciju, ali su svakako njihove mogućnosti daleko veće. Ovdje, prije svega, mislimo na učeničku i studentsku populaciju koja se sprema za buduće tržište rada. Oni bi morali shvatiti da im, prije svega Internet, nudi obilje mogućnosti za usavršavanje. Reklo bi se da se to u našoj zemlji ne koristi dovoljno. Na tržištu rada, u društvu znanja, konkurentska prednost će se ostvarivati kroz znanje i zato je jako važno koristiti sve resurse za sticanje tog znanja, a informaciono - komunikacione tehnologije nam u tome itekako mogu pomoći.

Na samom kraju, još jednom bih citirao Drakera: „Termini ekonomija znanja, posao znanja i radnik znanja nastali su oko 1960. godine. Danas ih svi koriste, ali još uvijek rijetko ko razumije njihovu djelotvornu moć na ljudske vrijednosti i ljudsko ponašanje, na upravljanje ljudima i produktivnost, na ekonomiju i politiku. Međutim, ono što je već sada jasno, jeste da će društvo znanja i ekonomija znanja, koji su na pomolu, biti radikalno drugačiji od društva i ekonomije posljednjih godina dvadeseg vijeka…Znanje je postalo ključni i nedostajući resurs“. (Autor je pomoćnik ministra za informaciono društvo)

 

 

Komentari: 5

24. 01. 2014 - 13:03

pomocnik ministra za informaciono drustvo tip koji je zavrsio Filozofski fakultet.Da je zavrsio ETF ili PMF pa nek djavo nosi sto o tome pojma nema.
Novi komentar